Konceptualna umjetnost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Konceptualna umjetnost (lat. conceptum), također nova umjetnička praksa, smjer je u modernoj umjetnosti od ranih 1960-ih do sredine 1970-ih. Nastao kao želja umjetnika da dematerijalizira predmet umjetničkog djelovanja, da korištenjem netradicionalnih umjetničkih djelovanja i materijala (polaroid, film, video, tijelo umjetnika - body art, fluxus, happening, urbane akcije i intervencije) objasni idejni sadržaj koji prethodi djelu ili je u njemu sadržan. Ona je radikalno proširila područje umjetničkog stvaralaštva, zadržala stalan kritički stav prema tradicionalnim umjetničkim i kulturnim vrijednostima.

Konceptualni umjetnici često preuzimaju ideje iz filozofije, psihoanalize, feminizma i političkih aktivnosti. Glavni predstavnici: Joseph Beuys, Mario Merz, Nam June Paik, Dick Higgins, Wolf Vostell, Sebastian Bieniek, Christo, Barnet Neuman, Joseph Kosuth, a u Bosni i Hercegovini: S. Braco Dimitrijević, itd. Nakon 1978. pojavljuje se post-konceptualno slikarstvo i razni oblici tzv. nove umjetničke slike.

Vrste konceptualnih umjetnosti[uredi | uredi izvor]

1970-tih godina 20. vijeka. javljaju se eksperimenti koji ukidaju tradicionalne granice skulpture i slikarstva (pop-art, op-art, ambijentalna umjetnost, minimalna umjetnost, land art). To se nastavlja u eksperimentima u konceptualnoj umjetnosti i happeningu, čime dolazi do potpune dematerijalizacije i ukidanja umjetničkog djela: umjetnički akt se svodi na prisutnost umjetnika i mišljenje umjetnosti.

Happening[uredi | uredi izvor]

Već je Jackson Pollock svojim akcionim slikarstvom obratio pozornost na sam čin stvaranja likovnog djela kao na umjetničko događanje (engl. happening). Happeningom se pojam umjetnosti proširio na izvan-umjetničke aktivnosti. Happening se najizrazitije očitovao u djelovanju Fluxusa, umjetničkog pokreta koji je djelovao u Evropi i SAD-u poslije 1962., a težio je intermedijalnošću, tj. istodobnim radom u muzici, performansu, asanblažu, poeziji i happeningu (Npr. Integralni klavir, Korejanca Nam June Paika koji svoj izgled može zahvaliti djelovanju umjetnika i promatrača na brojnim koncertima u razdoblju od 1958. do 1963.)

Instalacije[uredi | uredi izvor]

Konceptualna umjetnost u prvi plan ističe ideju kojom se žele dovesti u pitanje uobičajene konvencije stvaranja, prikazivanja i potrošnje umjetnosti. Dakle, analitičko i kritičko istraživanje naravi umjetnosti, shvaćanja umjetnosti i svijeta umjetnosti. Npr. Douglas Huebler dematerijalizira umjetnički objekt tako što radi izložbu bez radova, u čijem katalogu piše: "Svijet je prepun predmeta, manje ili više zanimljivih, ja ne želim dodavati više ništa."; dok Joseph Koshut propituje jezičku i vizualnu percepciju, te njegova djela definiraju sami sebe na više razina (Npr. Jedna i tri stolice).

Video umjetnost[uredi | uredi izvor]

Body art[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Radovan Ivančević, Umjetnost Razdoblja Život III., Profil, Zagreb, 2001. god.
  • Više autora, Opća Povijest Umjetnosti, Mozaik Knjiga, Zagreb, 2003. god.
  • Gilles Plazy & Jean Lacouture, Povijest umjetnosti u slikama, Leo-Commerce, d. o. o. Rijeka, 2000. god.
  • Several Authors, Art of the 20th Century, Taschen, Köln, 2000.
  • Several Authors, HISTORY OF WESTERN ART, McGraw Hill, New York, 2001.
  • H. W. Janson, ART HISTORY, Thames & Hudson, London, 1997.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]