Idi na sadržaj

744.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 740. | 741. | 742. | 743. | 744. | 745. | 746. | 747. | 748. |  | ►►

Decenije:

| 710-e | 720-e | 730-e | 740-e | 750-e | 760-e | 770-e |

Vijekovi:

| 7. vijek | 8. vijek | 9. vijek |

744. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar744
DCCXLIV
Ab Urbe condita1497
Asirski kalendar5494
Bengalski kalendar151
Berberski kalendar1694
Budistički kalendar1288
Burmanski kalendar106
Bizantijski kalendar6252–6253
Kineski kalendar癸未(Vodeni Koza)
3440 ili 3380
     do 
甲申年 (Drveni Majmun)
3441 ili 3381
Koptski kalendar460–461
Diskordijanski kalendar1910
Etiopijski kalendar736–737
Hebrejski kalendar4504–4505
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat800–801
 - Šaka Samvat666–667
 - Kali Juga3845–3846
Holocenski kalendar10744
Iranski kalendar122–123
Islamski kalendar126–127
Julijanski kalendar744
DCCXLIV
Korejski kalendar3077
Minguo kalendar1168 prije Tajvana
民前1168年
Seleukidska era1055/1056 AG
Tajlandski solarni kalendar1286–1287

Godina 744. (DCCXLIV) bila je prijestupna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. Oznaka 744. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Februar – Langobardski kralj Liutprand umire prirodnom smrću nakon 32-godišnje vladavine, u kojoj je porazio vojvode od Spoleta i Beneventa, dovodeći Lombardsko kraljevstvo na vrhunac njene moći. Njega nasljeđuje Hildeprand, nazvan "Beskorisni" (nećak ili unuk Liutpranda), kao vladar Langobarda.
  • Oktobar – Hildeprand je svrgnut od strane vijeća plemića, zbog njegove nesposobnosti kao vladara. Njega nasljeđuje Ratchis (bivši vojvoda od Furlanije) kao kralj Langobarda, koji sklapa mir sa papom Zaharijem.
  • Pipin Mali, gradonačelnik palate Neustrije i Burgundije, napada švapsku Juru (jugozapadna Njemačka) i progoni Teudebalda, vojvodu od Alamanije, iz njegovog planinskog reduta u Alzasu [1].
  • Godine 741. i 744. dokumenti u arhivi opatije St. Gallen opisuju selo Kempraten kao Centoprato, drugi dokument iz 863. kao Centiprata, inspirisan latinskim imenom Centum Prata (moderna Švicarska).
  • Prvi put se spominje samostan koji je dala izgraditi alamanska plemkinja Beata na ostrvu Lützelau, koji je 744. godine prodan opatiji Einsiedeln (moderna Švicarska).
  • Ostrvo Ufenau u Švicarskoj prvi put se spominje 741. godine kao "Hupinauia", a 744. godine kao "Ubinauvia" — ostrvo Hupan od Hufana.

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Pretpostavlja se da je u ovom periodu izgrađen Wat's Dyke, zemljani nasip (fortifikacija) dug 64 km, smješten u današnjem Velsu. Ovim je postavljena granica između Mersije i Powysa. Datum kada je Wat's Dyke izgrađen nije precizno utvrđen, s tim da neke procjene povezuju izgradnju nasipa sa V vijekom, a druge s ranim IX vijekom (približan datum).

Emevijski halifat

[uredi | uredi izvor]
  • 17. april – Halifa Al-Valid II je opkoljen u svom zamku izvan grada Damaska. Poražen je i ubijen od strane arapskih snaga pod Sulejmanom ibn Hišamom. Al-Valida nasljeđuje njegov rođak Jazid III, koji ubrzo nakon toga umire od tumora na mozgu [2].
  • Decembar – Marvan ibn Muhammed se pobunio protiv Jazidovog nasljednika Ibrahima ibn al-Valida, porazio snage Emevija i postao halifa.
  • Turske grupe poput Ujgura, Karluka i Basmila, koji nisu članovi klana Ashina, izvode državni udar. Time se završava Tursko carstvo i klan Ašina (osim u Hazariji).
  • 26. juli: Qutlugh Bilgä (Jaghlakar, Peïlo ili Bouïla) je priznat od strane Tang Kine kao kaghan (kraj vladavine 745.) [3]. Osnovao je Ujgursko carstvo (kraj 840.) koje je zamijenilo carstvo Köktürks. Njegov glavni grad je Ordu-Baliq (Qara-balghassoum, crni grad), koji se nalazi na obalama Orkhona.
    • Iskopavanja Baligliga (Qara-balghassoum), u Orkhonu, iznijela su na svjetlo dana ujgurski grad, kvadratnog oblika, okružen zidovima od cigle od blata i tucane zemlje, ojačan bastionima. Kanova palata, teško pristupačna tvrđava, nalazi se u centru grada. Krov palate je prekriven crijepom. Grad je bio naseljen zemljoradnicima i zanatlijama, a primao je karavane [4].
  • Jesen – Li Bai (također Li Po), kineski pjesnik i vješt kaligraf, prvi put susreće Du Fua.
  • Japanska imperijalna prijestolnica premještena je iz Kuni-kyōa u Heijō-kyō.

Srednja Amerika

[uredi | uredi izvor]
  • 4. februar – U trećem Tikal-Calakmul ratu u današnjoj Gvatemali, majanski grad-država Tikal osvaja državu Naranjo i zarobljava njenog kralja, Yax Mayuy Chan Chaaka, koji je kasnije žrtvovan. Osvajanje od strane Tikala uništava Kalakmulovu nekada moćnu i široku mrežu saveznika, vazalnih država i trgovačkih mreža.

744. u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • 2. mart: Soissonski sinod saziva Pipin Mali, a predsjedava Bonifacije. Osuda Adalberta, propovjednika koji poziva narod na molitvu kraj drvenih križeva postavljenih u poljima i kraj izvora. Sinod ga je osudio na šutnju, a Pipin je naredio da se spale svi krstovi koje je Adalbert postavio [5].
  • Šturm, Bonifacijev učenik, osniva benediktinsku opatiju u Fuldi (Hesen), kao dio Bonifacijeve misije da donese kršćanstvo paganskim plemenima u Njemačkoj (ili 742.).
    • Juni – Papa Zaharije daje svoje odobrenje tako što šalje Abelu, Grimou i Hartbertu njihove palijume za metropolitanske stolice Reimsa, Rouena i Sensa [6] [7].
  • Salih ibn Tarif se proglašava prorokom među Barghawatima, konfederacijom berberskih plemena u današnjem zapadnom Maroku.
  • Muhammed ibn Mansur al-Mahdi, muslimanski halifa (ili 745.)
  • 17. april – Al-Walid II, muslimanski halifa (r. 706.)
  • 25. septembar – Jezid III, muslimanski halifa (r. 701.)
  • He Zhizhang, kineski pjesnik
  • Hildeprand, kralj Langobarda
  • Huoching, alamanski plemić
  • Kül-čor, vladar (kagan) Turgeša
  • Liutprand, kralj Langobarda
  • Özmiş Kaghan, vladar Drugog turskog kaganata
  • Stefan IV, patrijarh Antiohije

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Henri Martin Histoire de France, Furne, 1865
  2. Dionysius of Telmahre apud Hoyland, 661 n 193
  3. Christopher I. Beckwith The Tibetan empire in central Asia: a history of the struggle for great. Princeton University Press, 1993 (ISBN 978-0-691-02469-1)
  4. László Lőrincz Histoire de la Mongolie. Akadémiai Kiadó, 1984 (ISBN 978-963-05-3381-2)
  5. Louis Victor Pécheur Annales du diocèse de Soissons, Volume 1. Morel, 1863
  6. Costambeys, "Abel (fl. 744–747)"
  7. Letter by Pope Zacharias to Boniface, dated Nov. 5, 744, ed. Tangl (no.58), tr. Emerton.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]