Idi na sadržaj

750.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 746. | 747. | 748. | 749. | 750. | 751. | 752. | 753. | 754. |  | ►►

Decenije:

| 720-e | 730-e | 740-e | 750-e | 760-e | 770-e | 780-e |

Vijekovi:

| 7. vijek | 8. vijek | 9. vijek |

750. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar750
DCCL
Ab Urbe condita1503
Asirski kalendar5500
Bengalski kalendar157
Berberski kalendar1700
Budistički kalendar1294
Burmanski kalendar112
Bizantijski kalendar6258–6259
Kineski kalendar己丑(Zemljani Vo)
3446 ili 3386
     do 
庚寅年 (Metalni Tigar)
3447 ili 3387
Koptski kalendar466–467
Diskordijanski kalendar1916
Etiopijski kalendar742–743
Hebrejski kalendar4510–4511
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat806–807
 - Šaka Samvat672–673
 - Kali Juga3851–3852
Holocenski kalendar10750
Iranski kalendar128–129
Islamski kalendar132–133
Julijanski kalendar750
DCCL
Korejski kalendar3083
Minguo kalendar1162 prije Tajvana
民前1162年
Seleukidska era1061/1062 AG
Tajlandski solarni kalendar1292–1293

Godina 750. (DCCL) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak u julijanskom kalendaru. Oznaka 750. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]
Emevijski halifat na vrhuncu moći oko 750. godine

Abasidski halifat

[uredi | uredi izvor]
  • 25. januar – Bitka kod Zaba: Abasidske snage pod vodstvom Abdullaha ibn Alija pobjeđuju Emevije blizu rijeke Veliki Zab. Članovi kuće Emevija su progonjeni i ubijeni. Poražen od svojih rivala, halifa Marvan II bježi na zapad u Egipat, možda pokušavajući doći do El-Andaluza (Iberijsko poluostrvo), gdje još uvijek postoje značajne vojne snage Emevija [1].
  • Al-Saffah je postao halifa (vladar) islamskog halifata 25. januara 750. Vladao je od 750. do 10. juna 754. godine.
  • 25. juni: Osamdeset Emevija su otrovali Abasidi tokom banketa u Siriji. Pobjegao je samo Hišamov unuk, Abdurahman, koji je uspio doći do Maroka, a zatim do Španije (755).
  • 6. august – Marvana II su uhvatile i ubile u Fajumu pristalice abasidskog halife As-Saffaha. Gotovo cijela dinastija Emevija je ubijena; Princ Abdurahman I bježi u El-Andaluz. Abasidi preuzimaju kontrolu nad islamskim svijetom i uspostavljaju svoju prvu prijestolnicu u Kufi.
  • Koptska pobuna protiv poreza u Egiptu [2].

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Alfonso I od Asturije osniva Kraljevinu Galiciju, otprilike na sjeverozapadu Iberijskog poluostrva. Tačno vrijeme kada se to dogodilo je sporno.
  • Grad Slaný u Srednjočeškoj regiji (Češka) osnovan je na mjestu slanog izvora, prema jednoj hronici napisanoj u šesnaestom vijeku (približan datum).

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Eadberht od Northumbrije zatvara Cynewulfa, biskupa Lindisfarnea, u zamku Bamburgh. Kralj Eadberht to čini kako bi kaznio biskupa jer je dao utočište jednom od kraljevih neprijatelja, princu Ofi. Zatim opsjeda Lindisfarn Priory, u kojem se nalazi princ Offo, sin pokojnog kralja Aldfritha. Princ je gotovo mrtav od gladi, izvučen je iz svog utočišta i ubijen [3].
  • Bitka kod Mugdocka: Britanci Strathclydea pod kraljem Teudeburom pobjeđuju princa Talorgana od Pikta. To dovodi do opadanja moći kralja Óengusa I [4].

Afrika

[uredi | uredi izvor]
  • Uspostavljeno Carstvo Gane (približan datum).

Indija

[uredi | uredi izvor]
  • Gopala I je proglašen za prvog vladara i osnivača Pala carstva.

Amerika

[uredi | uredi izvor]
  • Indijanci, u oblasti sada poznatoj kao Četiri ugla, počinju da grade i nastanjuju puebla.
  • Grad Teotihuacan (moderni Meksiko) je uništen i ostavljen u ruševinama, njegove palate su spaljene do temelja.

Indonezija

[uredi | uredi izvor]
  • Izgrađen je Borobudur, ili Barabudur (mahajanski budistički hram u Magelangu, Centralna Java, Indonezija, kao i najveći budistički hram na svijetu, a ujedno i jedan od najvećih budističkih spomenika na svijetu)(približan datum) [5].

750. u temama

[uredi | uredi izvor]

Umjetnost

[uredi | uredi izvor]
  • "Zapadni raj" Amitābha Bude, detalj zidne slike u pećini 217, Dunhuang (Kina), napravljen je za vrijeme dinastije Tang (približan datum).

Hrana i piće

[uredi | uredi izvor]
  • U Kini za vrijeme dinastije Tang, tovar čaja (ljekovite biljke) dolazi uz Veliki kanal do Luojanga, od Zhejianga (približan datum).
  • 25. januar – Leo IV, bizantijski car (um. 780.)
  • Abbas ibn al-Ahnaf, abasidski pjesnik (um. 809.)
  • Abd ul-Malik ibn Salih, abasidski general (um. 812.)
  • Arno, nadbiskup Salzburga (približan datum)
  • Bermudo I, kralj Asturije (približan datum)
  • Klement, irski učenjak i svetac (približan datum)
  • Eigil od Fulde, bavarski opat (približan datum)
  • Hildegrim, biskup Châlonsa (približan datum)
  • Leo III, papa Katoličke crkve (um. 816.)
  • Ragnvald Sigurdsson, pradjed Haralda Hårfagrea
  • Sawara, japanski princ (približan datum)
  • Teodulf, biskup Orleansa (ili 760.)
  • Vu Šaočeng, general dinastije Tang (um. 810.)
  • 25. januar – Ibrahim ibn al-Walid, emevijski halifa
  • 6. august – Marvan II, vladajući emevijski halifa (r. 688.)
  • Abdullah ibn Abd ul-Malik, emevijski princ (ili 749.)
  • Agilulf, biskup Kelna (približan datum)
  • Al-Abbas ibn al-Walid, emevijski princ i general
  • Vasilije Ispovjednika, pravoslavnog svetitelja
  • Borut, princ (Knjaz) od Karantanije (približan datum)
  • Bressal mac Aedo Roin, Dal Fiatach kralj Ulaida
  • Burchard, biskup od Würzburga (približan datum)
  • Himelin, škotski svećenik (približan datum)
  • Inreachtach mac Dluthach, kralj Uí Maine (Irska)
  • Irena od Hazarije, bizantijska carica (približan datum)
  • Isonokami no Otomaro, japanski plemić
  • Veborg, skandinavska štitasta djevojka (približan datum)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. David Nicolle (2009). The Great Islamic Conquests 632–750 AD, p. 79. ISBN 978-1-84603-273-8.
  2. M. Th Houtsma, First encyclopaedia of Islam : 1913-1936, Leyde (homonymie), BRILL, 1993, 42 p., poche (ISBN 978-90-04-09796-4, LCCN 93179305)
  3. Higham, pp. 148–149; Kirby, p. 150; York, Kings, p. 89.
  4. Stringer, Keith (1998). Alexander, Grant (ed.). Medieval Scotland. Columbia University Press. p. 10. ISBN 978-0-7486-1110-2.
  5. Sailendra Nath Sen Ancient Indian History and Civilization. New Age International, 1999 (ISBN 978-81-224-1198-0)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]