826.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 822. | 823. | 824. | 825. | 826. | 827. | 828. | 829. | 830. |  | ►►

Decenije:

| 790-e | 800-e | 810-e | 820-e | 830-e | 840-e | 850-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

Godina 826. (DCCCXXVI) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru. Oznaka 826. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]

Britanija[uredi | uredi izvor]

  • Kralj Beornwulf od Mersije napada istočnu Angliju, ali je ubijen u bitci. Njega nasljeđuje Ludeka, kao vladar Mersije.
  • Princ Aethelwulf, sin kralja Egberta od Wessexa, napada Kent i nagoni na povlačenje njegovog promersijanskog kralja Baldreda.

Bizantijsko carstvo[uredi | uredi izvor]

  • maj – Eufemije, bizantijski admiral, organizuje ustanak na Siciliji protiv cara Mihaila II. On se proglašava za cara (sa titulom bazileusa) u Sirakuzi, nezavisno od Konstantinopola. U daljem slijedu događaja, Eufemije je poražen od bizantijskih trupa (pojačanja sa istoka) i protjeran u Sjevernu Afriku.
  • Bizantijsku flotu potiskuju muslimani Krita predvođeni Abu Hafsom koji zadržavaju svoju poziciju na ostrvu [1].

Evropa[uredi | uredi izvor]

  • Pobuna grofa Gota Aizona protiv Franaka u oblasti Španije [2]. On podiže Ausonu i Rodu i udružuje se sa muslimanima. Grofovi Gothia traže pomoć od cara Ludovika Pobožnog.
  • Harald Klak, pretendent na tron ​​Danske, kojeg je protjerao Horik (Hárekr), najstariji sin zvaničnog kralja, stavlja se pod zaštitu Luja Pobožnog. Kršten je u Mainzu, zajedno sa svojom ženom i grupom Vikinga3. Vratio se u Dansku preko Frizije, gdje mu je car dao okrug Rüstringen kao bazu. Prati ga misionar Anslaire [3].

826. u temama[uredi | uredi izvor]

Religija[uredi | uredi izvor]

  • Harald Klak prihvata kršćanstvo i kršten je sa svojom ženom i sinom Godfridom u Mainzu.
  • 15. novembar: Otvaranje sabora u Rimu. Reforma crkvene discipline [4].

Rođeni[uredi | uredi izvor]

  • 22. januar – Montuku, car Japana (um. 858.)
  • 29. novembar – Vilim od Septimanije, franački plemić (um. 850.)
  • Al-Mubarrad, muslimanski gramatičar (um. 898.)
  • Ansgarde of Burgundy, franačka kraljica (približan datum)
  • Ćirilo, bizantijski misionar i biskup (um. 885.) - približan datum
  • Doseon, korejski budistički monah (um. 898.)
  • Thābit ibn Qurra, muslimanski astronom i ljekar (um. 901.)

Umrli[uredi | uredi izvor]

  • Ashot I, princ od Iberije (ili 830.)
  • Ashot Msaker, princ Armenije
  • Bai Xingjian, kineski pjesnik i pisac (r. 776.)
  • Beornwulf, kralj Mercije
  • Fujiwara no Fuyutsugu, japanski general (r. 775.)
  • Heondeok, kralj Sille (Koreja)
  • Li Guangyan, kineski general (r. 761.)
  • Li Wu, princ iz dinastije Tang
  • Teodor Studit, bizantijski opat (r. 759.)
  • Wu Yantong, kineski budistički monah
  • Zhu Kerong, kineski guverner (jiedushi)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Eduard von Muralt Essai de chronographie byzantine pour servir à l'examen des annales du Bas-Empire et particulièrement des chronographes slavons de 395 à 1057 [archive] Eggers, 1855
  2. ^ Philippe Sénac Les carolingiens et al-Andalus: VIIIe – IXe siècles, Maisonneuve & Larose, 2002 (ISBN 978-2-7068-1659-8)
  3. ^ Stéphane Lebecq Marchands et navigateurs frisons du haut Moyen Âge, Volume 2, Presses Univ. Septentrion, 1983. (ISBN 978-2-85939-198-0)
  4. ^ Roisselet de Sauchlières, André d'Avallon Histoire chronologique et dogmatique des conciles de la chrétienté, 1846