824.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 820. | 821. | 822. | 823. | 824. | 825. | 826. | 827. | 828. |  | ►►

Decenije:

| 790-e | 800-e | 810-e | 820-e | 830-e | 840-e | 850-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

Godina 824. (DCCCXXIV) bila je prijestupna godina koja počinje u petak u julijanskom kalendaru. Oznaka 824. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]

Evropa[uredi | uredi izvor]

  • 11. novembar – Constitutio Romana uspostavlja vlast svetih rimskih careva nad papstvom Rima.
  • Ekspedicija franačkih grofova Eblea i Aznara Sanchea protiv Pamplone u Španjolskoj. Stanovnici se obraćaju muslimanima, vjerovatno Banu Qasi iz Tudele. Dolazi do Bitke kod prolaza Roncevaux: dva grofa upadaju u zasjedu u Pirinejima, a Baski i Banu Qasi pobjeđuju franačku ekspediciju, zarobljeni Eble je poslan u Cordobu, dok je Aznar, koji je u rodu sa pobjednikom, pušten [1]. Franački poraz označava kraj karolinške dominacije nad Navarom i stvaranje nezavisne kraljevine Pamplone.
  • Iñigo Arista se pobunio protiv Franačkog carstva i uspostavio Kraljevinu Pamplonu, uz podršku Kordopskog emirata.
  • Vikinški napadi u Irskoj na Kraljevinu Munster kod Skellig Michaela [2].
  • Mauri koji su protjerani iz Kordobe, a zatim protjerani iz Aleksandrije gdje su se sklonili, preoteli su Krit od Bizantinaca . Andalužani predvođeni Abu Hafsom, nakon što su godinu prijeopljačkali obale, iskrcali su se sa 40 brodova, spalili ih i postavili svoj glavni grad u Kandiji. Odbili su dva pokušaja bizantijske flote da ih istisne 825. i 826. i postepeno zauzeli cijelo ostrvo (zauzimanje završeno 961.) [3].

Britanija[uredi | uredi izvor]

  • Vikinzi po drugi put napadaju Bangor (moderni Vels) i pljačkaju biskupiju (približan datum).

Centralna Amerika[uredi | uredi izvor]

  • 3. mart – Juun Tsak-Took i Ti-Chaak postaju suvladari majanskog grada države Machaquila u Gvatemali nakon smrti Sihyaj K'in Ich'aaka II, i vladaju do Juunove smrti 840. godine.

Japan[uredi | uredi izvor]

  • Zenpuku-ji, jedan od najstarijih hramova u Tokiju, osnovao je japanski budistički monah Kukai.

824. u temama[uredi | uredi izvor]

Religija[uredi | uredi izvor]

  • 11. februar – Papa Paskal I umire nakon 7-godišnje vladavine, a nasljeđuje ga Eugen II, kao 99. papa Katoličke crkve.

Rođeni[uredi | uredi izvor]

  • Tirmizi, perzijski učenjak i sastavljač hadisa (um. 892.)
  • Chen Tao, kineski pjesnik (um. 882.)
  • Ibn-Madže, perzijski učenjak i sastavljač hadisa
  • Li Pu, princ iz dinastije Tang (um. 828.)
  • Muhammed ibn Abdullah, muslimanski guverner (ili 825.)
  • Zhao Chou, kineski vojskovođa (um. 889.)

Umrli[uredi | uredi izvor]

  • 11. februar – Pashal I, papa Katoličke crkve
  • 5. mart – Suppo I, franački plemić
  • 5. august – Heizei, car Japana (r. 773.)
  • Adelard, vojvoda od Spoleta (Italija)
  • Han Yu, kineski filozof i pjesnik (r. 768.)
  • Mauring, franački plemić
  • Mu Zong, car iz dinastije Tang (r. 795.)
  • Óengus od Tallaghta, irski biskup
  • Ruthmael, irski opat i biskup
  • Sajjida Nafisa, arapska naučnica (r. 762.)
  • Wetti iz Reichenaua, njemački naučnik
  • Zhang Hongjing, kineski kancelar (r. 760.)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Philippe Sénac Les carolingiens et al-Andalus: VIIIe – IXe siècles [archive] Maisonneuve & Larose, 2002 (ISBN 978-2-7068-1659-8)
  2. ^ "Ireland's History in Maps (800 AD)". Dennis Walsh. Archived from the original on July 9, 2014. Retrieved on 26 July 2017.
  3. ^ Eduard von Muralt Essai de chronographie byzantine pour servir à l'examen des annales du Bas-Empire et particulièrement des chronographes slavons de 395 à 1057 [archive] Eggers, 1855