Akoncije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Akoncije (Acconcius, Accontius, Aconcius, Acontius), papinski poslanik (Viterbo, druga pol. 13. vijekaBosna ?, 1225).

Već početkom 1219. papa Honorije III u pismu predstojniku pečujskog kaptola spominje ga kao svog poslanika u zemljama Ugarskog Kraljevstva. Od tada, pa do 1223, spominje se u mnogim izvorima. Osobiti zadaci su mu bili: poduzeti odlučne korake protiv omiških gusara i poraditi na suzbijanju heretičkog pokreta u Bosni. U Splitu se nalazio 1221. Prema Tomi Arhiđakonu, ondje je, dobivši naknadno posebna ovlaštenja iz Rima, počeo odlučnim mjerama uspostavljati oslabljenu crkvenomoralnu stegu u redovima svećenstva i ostalih vjernika. U oktobru 1222. nalazio se u Dubrovniku, gdje je prisustvovao posveti novog dubrovačkog nadbiskupa te predsjedao saboru biskupâ Dalmacije na kojem je vijećano o krivovjerju u krajevima Bosne i Huma. Njegov boravak u Bosni ne spominju poznati izvori, ali Toma Arhiđakon, govoreći o rješavanju raznih crkvenih pitanja u Splitu, dodaje da je boravio u Bosni. Ako je ondje i boravio, njegovo djelovanje protiv krivovjernika nije ostavilo dubljih tragova. Nije umro 1222, kako pogrešno stoji u Tominu djelu; već svakako prije 15. maja 1225, kad ga papa u pismu kaločkom nadbiskupu spominje kao mrtva.