Antoni Gaudí

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Antoni Gaudi
Example alt text
Rođenje 25. juni 1852.
Reus, Španija
Smrt 10. juni 1926.
Barcelona, Španija

Antoni Placid Gaudí i Cornet (u nekim izvorima zbog „kasteljanizacije“ katalanskih imena Antonio; rođen u Reusu ili Riudomsu, 25. juni 1852. - Barcelona, 10. juni 1926.) je katalanski arhitekta, najznačajniji predstavnik arhitektonskog pravca poznatog kao „modernizam“.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Casa Milà (La Pedrera) u Barceloni

Rođen je 25. juna 1852. godine, još uvijek se vodi polemika da li u u gradiću Reus ili u gradiću Riudomsu, u blizini Tarragone u Kataloniji. Sin kovača, odrastao je u siromašnim okolnostima. Već u mladosti je počeo patiti od reume i sve do kraja života nije uspio da se potpuno izliječi od ove bolesti. Ljekari su mu zbog zdravstvenih problema još u djetinjstvu propisali strogu dijetu i umjereno kretanje. Budući da ga je to sprečavalo da se igra sa ostalom djecom, Gaudí se još kao mladić posvetio pješačenju i šetnji kroz katalanske pejzaže. Tokom školovanja u Reusu, Gaudí počinje razvijati interes za arhitekturu. Stoga se već u sedamnaestoj godini odlučuje za studij arhitekture i odlazi u Barcelonu. Na ovoj školi će provesti šest godina (od 1873. do 1878. godine).

Gaudíja je 7. juna 1926. godine u Barceloni tokom jedne od njegovih šetnji zahvatio tramvaj. Tri dana kasnije umire od posljedica nezgode u sirotinjskoj bolnici Santa Creu (Sveti krst) u Barceloni. Cijeli grad je bio u šoku te je njegovoj sahrani prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi. Vlada je od pape zatražila i dobila saglasnost da posmrtne ostatke Gaudíja pohrani u još nezavršenu crkvu Sagrada Familia (Sveta porodica). Tako je Antoni Gaudí našao smiraj na mjestu na kojem je proveo najveći dio svog života.

Djela[uredi | uredi izvor]

Još prije početka školovanja za arhitektu, Gaudí je radio za nekoliko arhitektonskih kancelarija, između ostalog kod tada poznatog arhitekte Franciska de Paula de Villara. Njegovo prvo veliko djelo se sastojalo u planiranju fabrike i naselja za radnike firme „Sociedad cooperativa La Obrera Mataronense“ (od 1878. do 1882. godine). Ipak, djelo nikad nije realizirano zbog nedostatka finansijskih sredstava. Godine 1878., Gaudí upoznaje bogatog industrijalca iz Barcelone po imenu Eusebi Güell. Poznanstvo s bogatim ljubiteljem umjetnosti je Gaudíju omogućilo realizaciju velikih djela kao što su Güell Pavillons (Paviljoni Güell), Palau Güell (Palata Güell) ili Park Güell. Još prije saradnje s Güellom, Gaudí je realizirao dva poznata djela: Casa Vicens (kuća Vicens) i El Capricho. U martu 1883. godine je preuzeo upravljanje izgradnjom crkve Sagrada Família (Sveta porodica), kojoj se u potpunosti posvetio između 1914. i 1926. godine. Među posljednjim dovršenim velikim djelima Gaudíja su Colònia Güell (kripta), te obnova dvije vlastelinske kuće u Barceloni: Casa Batlló i Casa Milà, koja je danas poznata uglavnom pod imenom „La Pedrera“.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: