Katalonija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Katalonija
Catalunya
Cataluña

Flag of Catalonia.svg Coat of Arms of Catalonia.svg
Zastava Grb
Locator map of Catalonia.png
Geografski položaj Katalonije u Španiji
Glavni grad Barcelona
Površina

- ukupno

6. po veličini

- 32.114 km²

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

2. po veličini

- 7.134.697 (2006)
- 223,9/km²

Politički status autonomna zajednica
Statut usvojen 20. juli 2006.
(18. juni 2006. odobren na referendumu
ISO 3166-2 CT
Broj predstavnika u
Las Cortes Generales
 Kongres
 Senat
47
23
Predsjednik José Montilla
Službena web-stranica

Katalonija (katalonski Catalunya, španski Cataluña, oksitanski Catalonha) je španska autonomna zajednica. Smještena je na sjeveroistoku Pirinejskog poluostrva. Površine je 32.114 km2, graniči s Francuskom i Andorom na sjeveru, na istoku sa Sredozemnim morem, na jugu sa Zajednicom Valencija i na zapadu s Aragonijom. Obala Katalonije duga je oko 580 km. Glavni grad je Barcelona.

Katalonija ima gotovo 7 miliona stanovnika. Više od polovine živi u metropolitanskom području Barcelone.

Katalonija je priznata kao nacija u svom Autonomnom statutu, i zaštićena je Ustavom Španije, koji joj priznaje i garantuje pravo na autonomiju.

Službeni jezici u Kataloniji su katalonski, španski i oksitanski.

Historija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Klima[uredi | uredi izvor]

Katalonija ima mediteransku klimu, iako s velikim razlikama u temperaturi između obalnog predjela, sa suhom klimom, umjerenom zimi i s vrlo vrućim ljetim; unutrašnjosti, koja ima kontinentalno-mediteransku klimu, s hladnim zimama i vrućim ljetima; i planinskog područje prema Pirenejima, koje ima klimu visokih planina, s temperaturama ispod nule i puno snjegom u zimi, s prosječnim godišnjim padavinama preko 1000 mm, te umjereno toplim ljetima.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema službenim podacima, Katalonija je 1. januara 2005. godine imala 6.995.206 stanovnika, što predstavlja 15,8% od ukupnog broja stanovnika Španije. Takokođer u Kataloniji su 6,8% od ukupnog broja imigranti.

Stanovništvo u glavnim gradovima provincija:

  • Barcelona - 1.593.075 stanovnika
  • Tarragona - 128.152 stanovnika
  • Lérida - 124.709 stanovnika
  • Gerona - 86.672 stanovnika

Jezik[uredi | uredi izvor]

Katalonski jezik jedan je od dva službena jezika u Kataloniji, priznat katalonskim statutom autonomije; drugi službeni jezik je španski, čiji je status službenog jezika u cijeloj Španiji priznat Ustavom iz 1978. godine.

Katalonska vlada provodi politiku promovisanja katalonskog jezika. U školama se predaje djelomično na katalonskom, a djelomično na španskom, u regionalnoj upravi govori se na katalonskom, regionalni mediji su uglavnom na katalonskom, a u poslovanju se traži da su sve informacije (npr. meniji u restoranima, posteri, katalozi, itd.) barem na katalonskom. Kao rezultat tog napora regionalne katalonske vlade je to da katalonski postaje dominantan na službenoj, te na akademskoj razini. Zagovornici ove politike tvrde da je ovaka pristup potreban kako bi se zaštitio njihov jezik pred imigrantnima i doseljenicima iz drugih dijelova zemlje koji njime ne govore.

Aranski jezik, koji je dijalekt oksitanskog, imao je službeni status te uživa posebnu zaštitu u okrugu Val d'Aran (Dolina Aran). Ova mala regija s oko 7.000 stanovnika je jedino mjesto gdje je oksitanski ima službeni status (govori se uglavnom u Francuskoj i nekim manjim mjestima u Italiji. Od 2006 ima službeni status u Kataloniji.

Prema podacima iz 2001. godine 95% Katalonaca razumije katalonski.

Znanje katalonskog jezika
Sposobnost Broj Postotak
Razumije 5.872.202 94,5%
Govori 4.630.640 74,5%
Čita 4.621.404 74,4%
Piše 3.093.223 49,8%
Stanovništvo 6.215.281 100,00%


U posljednjih 20 godina, znanje katalonskog je značajno je napredovalo. Prema podacima katalonske vlade, katalonskim se u svakodnevnom govoru koristi 50,1% stanovništva.

Barcelona je jedan od glavnih središta španske izdavačke industrije, i glavno središte izdavaštva na katalonskom jeziku.

Politčko uređenje[uredi | uredi izvor]

U Kataloniji postoje četiri nivoa vlasti, svaka s različitim nadležnostima i stepenom političke odgovornosti: Opća uprava španske države (Administración General del Estado de España), Vlada Katalonije ili Generalitet (Generalidad de Cataluña), provincijske skupštine (Diputaciones provinciales), i općinska vijeća (ayuntamientos municipales).

Opća uprava španske države nadležna je za razna pitanja, kao što je sigurnost (nacionalna policija i vojska), pravosuđe, poslovi oko luka i aerodroma, državnih željeznica (La Administración General del Estado de España), te drugi poslovi koji su u isključivoj nadležnosti centralne vade Španije. Posljednih godina sve više ovlasti nacionalne policije prelazi na Mozos de Escuadra, autonomnu policiju Katalonije, koja će zamjeniti potpuno nacionalnu do 2010. godine. Opća uprava španije države koordinirana je iz sjedišta Izaslanstva središnje vlade. Izaslanik Vlade postavlja se izravno dekretnom od strane španske Vlade.

Generalitet Katalonije (Vlada Katalonije), autonomna vlada Katalonije, nadležna je u raznim stvarima, kao što su obrazovanje, socijalni poslovi, promet, određivanje ekonomske i trgovačke politike, itd. Generalitet je također nadležan za izgradnju javnih objekata kao što su bolnice, škole, fakulteti, starački domovi, itd.

Generalitet (španski Generalidad, katalonski Generalitat) je institucionalni sistem u koji se politički organizira autonomna vlast Katalonije. Generalitet čine Parlament, Predsjednik Generaliteta i Vlada (Izvršno vijeće).

Izvršna vlast[uredi | uredi izvor]

Vlada se sastoji od predsjednika Generaliteta, koji joj predsjedava, te ministara. Vlada ili Izvršno vijeće ne treba poistovjećivati s Generalitetom, koji je katalonski autonomni sistem vlasti.

Zakonodavna vast[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Sudska vlast[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Teritorijalna podjela[uredi | uredi izvor]

Katalonija se teritorijalno dijeli na okruge (comarcas), općine (municipios) i provincije (provincias). U historiji je postojala podjela i na regiones i veguerías.

Provincije (Provincias)[uredi | uredi izvor]

Katalonija je upravno podjeljena na četiri provincije:

Okruzi (Comarcas)[uredi | uredi izvor]

Katalonija se dijeli na 41 okrug, kojima upravljaju Okružna vijeća. Podjela Katalonije na okruge ima svoj porijeklo u dekretu iz 1936. godine, koji je bio na snazi do kralja Španskog građanskog rata. Podjela na okruge ponovno je ustanovljena 1987. godine.

Valle de Arán, iako uključen u podjelu na okruge, ima veću autonomiju od ostalih.

Općine (Municipios)[uredi | uredi izvor]

Vlast u općinama vrše općinska vijeća (ayuntamiento), koje čine gradonačelnici i vijećnici, a koje biraju na izborima stanovnici općine.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Katalonija ima razvijenu prometnu infrastrukturu. Premrežena je autoputevima i cestama, te željezničkim prugama.

Aerodromi u Kataloniji:

  • međunarodni aerodrom El Prat, smješten 15 km od Barcelone. Jedan od tri aerodromska terminala nosi naziv "Puente Aéreo" (Zračni most), koji spaja Barcelonu s Madrididom stalnim letovim svakog sata
  • aerodrom Gerona kojeg koriste uglavnom low cost kompanije
  • aerodrom Reus, udaljen sat vremena od Barcelone.
  • aerodrom Sabadell, koji ne služi za komercijalni promet

Glavne pomorske luke za zračni i trgovački promet su Barcelona i Tarragona.

Katalonija ima mrežu cesta dugu oko 12.000 km, od čega su 962 km autoputevi.

Na području Katalonije izgrađena je prva željeznička pruga uopće na Pirinejskom poluostrvu. 28. oktobra 1848. godine puštena je u saobraćaj željeznička linija između Barcelone i Mataroa duga 28 km.

Trenutno je u izgradnji linija brzih vozova između Madrida i Barcelone (AVE) koja će biti dovršena do 2009. godine, te se planira njezino produženje do francuske granice i uključivanje u njezinu mrežu brzih vozova.

Katalonska vlada najavila je izgradnju novih 1.100 kilometara pruga, investicija vrijedna 25.000 miliona eura, između 2006. i 2026. godine.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: