Španske autonomne zajednice

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karta španskih autonomnih zajednica
Karta španskih provincija

Španske autonomne zajednice (španski: comunidades autónomas) predstavljaju prvi nivo administrativne i političke podjele Španije. Nastale su na osnovu španskog Ustava iz 1978. godine i garantuju određeni nivo autonomnosti za nacije i regije od kojih se sastoji Španija.[1][2][3]

Iako se sastoji od autonomnih zajednica, Španija po državnom uređenju nije federacija već prilično decentralizovana[4] unitarna država.[1]

Postoji 17 autonomnih zajednica te dva afrička autonomna grada (španski: ciudades autonomas) - Ceuta i Melilla.

Autonomne zajednice imaju široku zakonodavnu i izvršnu autonomiju, vlastiti parlament i regionalnu vladu. Raspodjela ovlasti je različita za svaku autonomnu zajednicu, ovisno o njihovim vlastitim statutima autonomije (španski: estatuto de autonomía). De facto postoji razlika između historijskih regija (nacija) (Baskija, Katalonija, Galicija i Andaluzija) i ostalih. Historijske regije, iako se u Ustavu Španije nigdje pojedinačno ne spominju, imaju uglavnom veći djelokrug; npr. Baskija i Katalonija imaju vlastitu policiju, koja ima široke ovlasti (Ertzaintza u Baskiji i Mossos d'Esquadra u Kataloniji), dok druge zajednice imaju ograničene snage (kao npr. Policía Autonómica Andaluza) ili ih uopće nemaju.

Ustav Španije priznaje i garantira pravo na autonomiju historijskim nacijama i regijama. To se prije svega odnosi na one regije koje su dobila određene povlastice, u neki slučajevima i prije nekoliko vijekova, od strane središnje vlasti. Ta prava se ostvaruju kroz njihove statute autonomije.

Prvobitna namjera nije bila da svi dijelovi Španije postanu autonomne zajednice, nego da se samo historijskim nacijama prizna to pravo. Međutim, dok se pripremao ustav, izbile su demonstracije stanovnika Andaluzije, koji su željeli svoje pravo na autonomiju, te je 4. decembra 1977. na ulice Andaluzije izišlo gotovo milion i po ljudi. To je dovelo do ubacivanja dva člana u konačni tekst Ustava iz 1978, član 143, koji daje mogućnost svim regijama da postanu autonomne zajednice (Ustav kaže da se provincije koje međusobno graniče i koje imaju zajedničke historijske, kulturne i privredne veze, mogu se konstituirati kao autonomna zajednica, radi vršenja svog prava na autonomiju), s izvjesnim stepenom ograničenog prijenosa ovlasti, i člana 151, koji utvrđuje postupak za preuzimanje većih ovlasti od države.

Član 151. španskog Ustava automatski uključuje historijske nacije, koje su uživale autonomiju za vrijeme Druge španske republike, a koju su na osnovu Ustava iz 1931. imale Baskija, Katalonija i Galicija, sve dok Španski građanski rat nije srušio taj eksperiment. Ipak, ovaj član također nudi mogućnost drugim regijama da postignu isti stepen autonomije, ako tako bude odlučeno na referendumu.

Statut autonomije za Andaluziju izradio je Blass Infante, te ga je parlament izglasao u junu 1936. i trebao je biti odobren na referendumu u septembru iste godine. Međutim, početak građanskog rata u julu, ubistvo Infantea od strane Francovih pobunjenika iste godine, označio je kraj autonomaškog projekta za Andaluziju.

Zbog toga Andaluzija nije nikad bila priznata kao historijska nacija u Ustavu iz 1978. To je bio uzrok velike srdžbe koja je dovela do velike kampanje u Andaluziji, a koja je rezultirala uspješnim referendumom 28. februara 1980. Međutim, Andaluzija je morala pričekati još dvije godine, nakon brojnih političkih previranja i neispunjenih obećanja, da se pridruži Baskiji, Kataloniji i Galiciji, u dobijanju većeg stepena autonomije.

Otad i ostale autonomne zajednice žele postići veći stepen autonomije, kao i prethodne (ali prema postupku previđenim članom 143. Ustava, "autonomija na sporoj traci").

Autonomne zajednice i provincije[uredi | uredi izvor]

Spisak autonomnih zajednica, njihovih glavnih gradova, provincija na koje se dijele i njihovih glavnih gradova:

Autonomna zajednica Glavni grad Provincija Glavni grad
Andaluzija
šp. Andalucía

Zastava Andaluzije

Zastava Sevilla Sevilla Almería Grb Almeria Almería
Cádiz Grb Cádiz Cádiz
Córdoba Grb Córdoba Córdoba
Granada Grb Granada Granada
Huelva Grb Huelva Huelva
Jaén Grb Jaén Jaén
Málaga Grb Málaga Málaga
Sevilla Grb Sevilla Sevilla
Aragón
šp. Aragón

Zastava Aragóna

Zastava Zaragoza Zaragoza Huesca Grb Huesca Huesca
Teruel Grb Teruel Teruel
Zaragoza Grb Zaragoza Zaragoza
Kneževina Asturija
šp. Principado de Asturias
as. Asturies

Zastava Asturije

Zastava Oviedo Oviedo
Asturias
as. Asturies
Grb Oviedo Oviedo
Balearska ostrva
šp. Islas Baleares
kat. Illes Balears

Zastava Balearskih ostrva

Zastava Palma de Mallorca Palma de Mallorca Islas Baleares
kat. Illes Balears
Grb Palma de Mallorca Palma de Mallorca
Baskija ili Euskadi
šp. País Vasco ili Euskadi
eu. Euskadi

Zastava Baskije

Zastava Vitoria-Gasteiz Vitoria-Gasteiz Álava
eu. Araba
Grb Vitoria-Gasteiz Vitoria-Gasteiz
Guipúzcoa
eu. Gipuzkoa
Grb San Sebastián San Sebastián
Vizcaya
eu. Bizkaia
Grb Bilbao Bilbao
Kanarska ostrva
šp. Islas Canarias

Zastava Kanarskih ostrva

Santa Cruz de Tenerife Santa Cruz de Tenerife i
Las Palmas de Gran Canaria Las Palmas de Gran Canaria
Santa Cruz de Tenerife Grb Santa Cruz Santa Cruz de Tenerife
Las Palmas Grb Las Palmas Las Palmas de Gran Canaria
Kantabrija
šp. Cantabria

Zastava Kantabrije

Zastava Santander Santander Cantabria Grb Santander Santander
Katalonija
šp. Cataluña
kat. Catalunya

Zastava Katalonije

Zastava Barcelone Barcelona Barcelona Grb Barcelone Barcelona
Gerona
kat. Girona
Grb Gerone Gerona
Lérida
kat. Lleida
Grb Léride Lérida
Tarragona Grb Tarragone Tarragona
Kastilja-La Mancha
šp. Castilla-La Mancha

Zastava Kastilja-La Manche

Zastava Toleda Toledo Albacete Grb Albacetea Albacete
Ciudad Real Grb Ciudad Reala Ciudad Real
Cuenca Grb Cuenke Cuenca
Guadalajara Grb Guadalajare Guadalajara
Toledo Grb Toleda Toledo
Kastilja i León
šp. Castilla y León

Zastava Kastilje i Leóna

Zastava Valladolida Valladolid Ávila Grb Ávila Ávila
Burgos Grb Burgos Burgos
León Grb Leóna León
Palencia Grb Palencije Palencia
Salamanca Grb Salamanke Salamanca
Segovia Grb Segovije Segovia
Soria Grb Sorije Soria
Valladolid Grb Valladolida Valladolid
Zamora Grb Zamore Zamora
Ekstremadura
šp. Extremadura

Zastava Ekstremadure

Zastava Méride Mérida Badajoz Grb Badajoz Badajoz
Cáceres Grb Cáceres Cáceres
Galicija
šp. Galica
gal. Galiza ili Galicia

Zastava Galicija

Zastava Santiago de Compostele Santiago de Compostela La Coruña
gal. A Coruña
Grb La Coruña La Coruña
Lugo Grb Lugo Lugo
Orense
gal. Ourense
Grb Orensea Orense
Pontevedra Grb Pontevedre Pontevedra
La Rioja

Zastava La Rioje

Zastava Logroña Logroño La Rioja Grb Logroña Logroño
Zajednica Madrida
šp. Comunidad de Madrid

Zastava Madrida

Zastava Madrida Madrid Madrid Grb Madrida Madrid
Regija Murcia
šp. Región de Murcia

Zastava Murcije

Zastava Murcije Murcia Murcia Grb Murcije Murcia
Navara
eu. Nafarroa

Zastava Navare

Zastava Pamplone Pamplona Navarra
eu. Nafarroa
Grb Pamplone Pamplona
Valensijska Zajednica
šp. Comunidad Valenciana
vl. Comunitat Valenciana

Zastava Valensijske Zajednice

Zastava Valencije Valencia Alicante
vl. Alacant
Grb Alicantea Alicante
Castellón
vl. Castelló
Grb Castellóna Castellón de la Plana
Valencia
vl. València
Grb Valencije Valencia

Autonomni gradovi[uredi | uredi izvor]

Dva su autonomna grada u Africi:

  Zastava          Autonomni grad       
       Ceuta
       Melilla

Područja suverenosti[uredi | uredi izvor]

Pet je područja suverenosti (špan. plazas de soberanía) u blizini Maroka, pod direktnom španskom upravom. Termin područje suverenosti se historijski dodjeljivao (19. i 20. vijek) španskim posjedima u sjevernoj Africi, a koji nisu spadali pod španski protektorat u Maroku.

Karta španskih gradova i otoka u Africi

Područja suverenosti dijele se na velika i mala. Velika su:

  • Ceuta i Melilla, koje imaju status autonomnog grada, status između općine i autonomne zajednice (npr. ne mogu donositi autonomne zakone)

Mala područja suverenosti jesu:

Treba spomenuti da su, kao dio Španije, područja suverenosti i dio Evropske unije.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Organización territorial. El Estado de las Autonomías" (PDF). Recursos Educativos. Instituto Nacional de Tecnologías Educativas y de Formación del Profesorado. Ministerio de Eduación, Cultura y Deporte. Pristupljeno 19. 10. 2012.
  2. ^ Article 2. Cortes Generales (Spanish Parliament) (1978). "Título Preliminar". Spanish Constitution of 1978. Pristupljeno 29. 9. 2012.
  3. ^ Article 143. Cortes Generales (Spanish Parliament) (1978). "Título VIII. De la Organización Territorial del Estado". Spanish Constitution of 1978. Pristupljeno 29. 9. 2012.
  4. ^ Bacigalupo Sagesse, Mariano (juni 2005). "Sinópsis artículo 145". Constitución española (con sinópsis). Congress of the Deputies. Pristupljeno 28. 1. 2012.