Vitoria-Gasteiz

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vitoria-Gasteiz
Grad
Prikaz Vitoria-Gasteiz
Zastava
Grb
Država  Španija
Autonomna zajednica Baskija
Nadmorska visina 525 m
Površina 276,81 km2
Stanovništvo 238,247 (2013)
Gradonačelnik Javier Ignacio Maroto Aranzábal (PP)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 01001 - 01015
Veb-sajt: vitoria-gasteiz.org

Vitoria-Gasteiz (španski: Vitoria; baskijski: Gasteiz) je grad u Španiji. Glavni je grad autonomne zajednice Baskija. Grad je smješten na sjeveru Španije. Prostire se na 276 kilometara kvadratnih. Prema posljednjem popisu u gradu živi preko 240 hiljada stanovnika.[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Grad je osnovao 1181. godine Sancho VI, kralj Navare, pod imenom Nueva Victoria. 1199. godine grad je bio pod opsadom, a naposljetku i osvojen od strane Alfonsa VIII, kralja Kastilje.[2]

Klima[uredi | uredi izvor]

Na klimatske uslove grada utiče njen položaj. Sjeverni dio grada je pod utjecajem okeanske klime, dok je u centralnom i u južnom dijelu kontinentalna klima. Grad karakterišu vlažne zime i svježa ljeta. Najhladniji mjesec je januar, dok je najtopliji august. Prosječna količina padavina iznosi 779 mm.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Grad je pod uticajem različitih kultura. U drugoj polovini dvadesetog stoljeća stigao je veliki broj imigranata, iz Sjeverne Afrike i Južne Amerika, kao i velikh broj građana iz drugih dijelova Španije. Prema tome, Vitoria je danas užurban i multikulturalan grad. Ubraja se među evropske najodrživije gradove. Također, Vitoria spade u grad sa najviše zelenih površina u Španiji.[3]

Muzeji[uredi | uredi izvor]

  • Museo Vasco de Arte Contemporáneo, Artium
  • Museo Diocesano de Arte Sacro de Álava
  • Museo de Ciencias Naturales
  • Museo de Bellas Artes
  • Museo de Armería de Álava
  • Museo de los Faroles
  • Museo de la Policía Vasca
  • Museo de Heráldica

Univerziteti[uredi | uredi izvor]

  • Universidad del País Vasco, osnovan 1980. godine
  • Universidad Nacional de Educación a Distancia, osnovan 1972. godine
  • Facultad de Teología del Norte de España, centar za napredne studije

Gastronomija[uredi | uredi izvor]

Blizina provincije Álava i Biskajskog zaliva pruža odličnu ponudu morskih plodova i različitih vrsta usjeva. Specijalitet predstavljaju puževi, koji se serviraju sa jakim umakom. Važan dio domaće kuhinje je svakako i supa. Meso je također u centru pažnje, od šniclina na roštilju pa do kobasica koje se nabavljaju u različitim selima pokrajine.

Sport[uredi | uredi izvor]

Stadion Mendizorrotza

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Iker Iturbe
Aitor Ocio Carrión

Međunarodni odnosi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]