Županije u Mađarskoj
Mađarska se administrativno dijeli na 20 upravnih jedinica, od kojih su njih 19 županije (mađ. megyék, jednina: megye) i na glavni grad (mađ. főváros): Budimpeštu. Ove administrativne jedinice se dalje dijele na mikroregije (mađ. kistérségek) kojih je 173 dok je glavni grad Budimpešta samostalna mikroregija. 23 grada imaju županijska prava (mađ. megyei jogú városok, jedn.: megyei jogú város), pa se ponekad nazivaju i urbane županije. Mjesne vlasti tih gradova imaju proširene ovlasti ali još uvijek ne predstavljaju nezavisne teritorijalne jedinice.
Spisak županija
[uredi | uredi izvor]| Ime županije | Sjedište | Površina (km2) | Br. stanovnika | Gustoća naseljenosti | Gradovi/ sela |
|---|---|---|---|---|---|
 | |||||
| Bačko-kiškunska | Kečkemet | 8445 | 541.584 | 64 | 119 |
| Baranjska županija | Pečuh | 4430 | 402.260 | 91 | 301 |
| Bekeška županija | Békéscsaba | 5631 | 392.845 | 70 | 75 |
| Bila[1] | Stolni Biograd[1] | 4359 | 428.579 | 98 | 108 |
| Boršod-abaújsko--zemplénska | Miskolc** | 7247 | 739.143 | 102 | 355 |
| Čongradsko-čanadska | Segedin | 4263 | 425.785 | 100 | 60 |
| Đursko-mošonjsko-šopronska | Đura | 4208 | 440.138 | 105 | 182 |
| Hajdu-biharska | Debrecen | 6211 | 550.265 | 89 | 82 |
| Heveška | Eger | 3637 | 323.769 | 89 | 119 |
| Jaziško-velikokumansko-szolnočka[2] | Szolnok | 5582 | 413.174 | 74 | 75 |
| Komoransko-ostrogonska | Tatabánya | 2265 | 315.886 | 139 | 76 |
| Nogradska | Salgótarján | 2546 | 218.218 | 86 | 129 |
| Peštanska | Budimpešta | 6393 | 1.124.395 | 176 | 186 |
| Szabolčko-szatmársko-bereška[2] | Nyíregyháza | 5936 | 583.564 | 98 | 228 |
| Šomođska* | Kapošvar | 6036 | 334.065 | 55 | 244 |
| Tolnanska | Seksar | 3703 | 247.287 | 67 | 108 |
| Vesprimska | Vesprim | 4493 | 368.519 | 82 | 217 |
| Zalska | Jegersek | 3784 | 269.705 | 78 | 257 |
| Željezna | Sambotel | 3336 | 266.342 | 80 | 216 |
Napomene:
- stariji naziv: "Šimeška županii komitat[3]
**Stariji oblik "Miškovac" [4]
Pet je gradova sa komitatskim pravima, ali koji su i sjedišta drugih komitata:
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 "Hrvatski glasnik br.34" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 21. 7. 2011. Pristupljeno 29. 10. 2012.
- 1 2 "OKTATÁSI ÉS KULTURÁLIS MINISZTÉRIUM - FÖLDRAJZ HORVÁT NYELVEN KÖZÉPSZINTŰ ÍRÁSBELI VIZSGA" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 15. 4. 2010. Pristupljeno 29. 10. 2012.
- ↑ Povijesni prilozi, Vol.29 No.29 Prosinac 2005. Hrvoje Petrić: Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću
- ↑ (en) [mrtav link] Dunja Brozović-Rončević: The use of exonyms in Croatia
- ↑ Hrvatski glasnik br.5/2006.[mrtav link] Bal u Andzabegu
