Santiago de Compostela

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Santiago de Compostela
Grad
Prikaz Santiago de Compostela
Zastava
Grb
Država  Španija
Autonomna zajednica Galicija
Nadmorska visina 260 m
Površina 220 km2
Stanovništvo 96 041 (2013)
Gradonačelnik Martiño Noriega (Compostela Aberta)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 15700
Veb-sajt: santiagodecompostela.org

Santiago de Compostela je grad u Španiji. Glavni je grad autonomne zajednice Galicija. UNESCO je 1985. godine proglasio stari dio grada svjetskom kulturnom baštinom.[1] Bio je Evropski grad kulture 2000. godine. Grad je važna destinacija kršćanskih hodočašća, treće nakon Jerusalema i Rima.

Klima[uredi | uredi izvor]

Santiago de Compostela ima vlažnu okeansku klimu sa suhim ljetima. Vjetrovi sa Atlantika i okolne planine utječu da Santiago ima najviše padavina u Španiji, 1545 mm. U decembru, januaru i februaru uobičajini su mrazevi, dok su sniježne padavine veoma rijetke. Najhladniji mjesec je januar sa prosječnom temperaturom od 10 °C, a najtopliji je august sa temperaturom od 23 °C.[2]

Put za Santiago[uredi | uredi izvor]

Put za Santiago je ruta koju prelaze hodočasnici iz Španije i cijele Evrope koji vodi u Santiago de Compostelu, u kojem se nalaze relikvije apostola Jakova. Zbog toga se naziva još i Putem Svetog Jakova. Tokom cijelog Srednjeg vijeka, Santiago de Compostela je bilo vrlo popularno hodočasničko odredište, te je na ovoj trasi izgrađeno oko 1.800 građevina, vjerskih, ali i svjetovnih, od velikog historijskog značaja. Put je odigrao temeljnu ulogu u poticanju kulturne razmjene između Pirinejskog poluostrva i ostatka Evrope u srednjem vijeku. Kasnije je zanimanje za ovo hodočašće oslabilo, ali u današnje vrijeme ponovo mu se vraća popularnost. Postoji nekoliko verzija Puta Svetog Jakova, ali klasična verzija je francuski put Svetog Jakova.[3]

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • Katedrala Santiago de Compostela
  • Colegiata de Santa María del Sar
  • Univerzitet Santiago de Compostela
  • Centar savremene umjetosti
  • Park San Domingos de Bonaval

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Međunarodni odnosi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 18. 5. 2014. Pristupljeno 27. 4. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 9. 2015. Pristupljeno 16. 10. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 29. 12. 2014. Pristupljeno 27. 4. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)