Arheološko područje Lištani

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Arheološko nalazište Lištani nalazi se u naselju Lištanima, Livno, Bosna i Hercegovina. Nalazište je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Istraživano je u nekoliko navrata, a svi rezultati nisu još objavljeni.

Historija[uredi | uredi izvor]

Područje Livanjskog polja od bronzanog doba naseljavalo je ilirsko pleme Dalmati. U doba Rimljana kroz polje je prolazio put Salona - Servicijum (Bosanska Gradiška).[2] U Lištanima je bila putna stanica Pelva, a predpostavlja se da je prerasla u rimski municipij.[3]

Nacionalni spomenik čini nekoliko dobara.[4]

  • Kasnoantička grobnica
  • Ranokršćanska crkva (bazilika).[5] Ovdje su pronađene dvije crkve u neposrednoj blizini. Najvrednije otkriće predstavlja ranokršćanski zdenac, koji je dobro očuvan, ovalnog oblika.
  • Srednjovjekovne nekropole. Evidentirana su i istražena ukupno 198 groba. Orijentirani su uglavnom u smjeru sjever-jug, s glavom na jugu i nogama okrenutim prema sjeveru. Najbrojniji su grobovi s arhitekturom, uz novu pojavu obložnih ploča neobrađenim kamenjem. Nastavlja se i ukop u jednostavnu zemljanu raku. Iznad dva groba bile su postavljene ploče-sanduci tipa stećka. Treba svakako napomenuti da se oko 500 m sjeverozapadno od lokaliteta uz aktualno katoličko groblje nalazi kasnosrednjovjekovno groblje sa stećcima.
  • Pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području nalazi se u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica u Livnu. Pronađen je velik broj ulomaka keramičkih posuda, rimske i srednjovjekovne tipologije, većim dijelom neukrašenih. Izdvaja se ulomak fokejske crvene keramike dekorirane pečatiranim motivima palminih grana. Ovakvi primjerci javljaju se na cijelom Mediteranu između IV. i VII. st. Nađen je veći broj ulomaka kasnoantičkih staklenih posuda, različite tipologije, sa zaobljenim i ljevkastim obodima. Od metalnih predmeta nađene su naušnice i prstenje. Izvan grobova, od metalnih predmeta nađene su dvije rimske motike i jedna sjekira, nekoliko srednjovjekovnih noževa, vrhovi koplja, potkove i ekseri. Zanimljivost na južnom dijelu lokaliteta predstavljaju arheološke tvorevine - „jame“, zatvorene cjeline nepoznate namjene, kružnog ili ovalnog oblika, zapunjene zemljom, ulomcima keramike, sporadičnim nalazima kostiju, maltera, ugljena ili gara, a u nekima od njih nađen je po jedan rimski novac.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
  • Enver Imamović, Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1977.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arheološko područje Podvornice". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016.
  2. ^ "Esad Pašalić: Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini". Zemaljski muzej Sarajevo, 1960. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  3. ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  4. ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2019.
  5. ^ "Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini". Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII. Pristupljeno 9. 2. 2016.