Idi na sadržaj

Armensko pismo i njegovi kulturni izrazi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Armensko pismo i njegovi kulturni izrazi
Dio "Spomenika Armenskom pismu" u Artashavanu, oblast Aragatsotn, Armenija. Podignut je 2005. god. povodom proslave 1600. godina stvaranja Armenskog pisma.
Nematerijalna kulturna baština
RegijaEvropa
Država Armenija
Svjetska baština
Lista upisaReprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
UNESCO oznaka01513
Datum upisa2019.
Lokacija upisaUNESCO

Armensko pismo od svog izuma, nije služilo samo svojoj primarnoj funkciji, stvaranja pisanog naslijeđa u vidu armenskih književnih djela.[1] Armeni su pismo koristili i kao brojeve, u kriptografiji, zagonetkama, u brojnim rukotvorinama i sl. Pismo se također odlikuje širokim rasponom ornamentalnih pisama, općenito klasificiranih po svojim oblicima: čvorovi, ptice, životinje, ljudi i mitska ili imaginarna bića. Time je armenska slovna umjetnost putem ukrašavanja slova i njene različite upotrebe, kroz vijekove postala i dio ukupne armenske kulture.[2]

Cvjetna dekoracija armenskog pisma

Prema predanju, armensko pismo je stvorio sveti Mesrop Maštoc oko 403-406. godine n.e. Nejasno je da li je pismo bilo novi razvoj ili su Jermeni ranije koristili neko drugo svoje pismo, o čemu nema pisanih dokaza. Dok su bili dio SSSR-a, Armenci su 1922.-1924. izvršili dvije pravopisne reforme, koje su važeće u savremenoj Armeniji. Promjene nisu prihvaćene u dijaspori u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi i kod armenske manjine u Iranu.

Armensko pismo ima trideset devet znakova i, za razliku od semitskih pisama koji se koriste u susjednim državama na istoku i jugu Kavkaza, ima potpunu notaciju samoglasnika. Kako se ova slova nikada ne umnožavaju, armensko pismo je instrument velike fonetske preciznosti. Uzima 22 grčka zvuka kojima pripisuje vlastite znakove i dodaje 14 znakova namijenjenih zapažanju zvukova stranih grčkom. Armensko pismo, kao i grčko s kojim je djelimično povezano, koristi i velika i mala slova.

Nematerijalna kulturna baština[uredi | uredi izvor]

Armensko pismo i njegovi kulturni izrazi nalazi se na UNESCO-voj Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog nasleđa u Armrniji. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na zasjedanju koje je održano 2019. god.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]