Baščanska ploča

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Baščanska ploča

Baščanska ploča datira otprilike iz 1100. godine, a potječe iz crkve svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na ostrvu Krku. To su jurandvorski ulomci, jedan nađen u 19. stoljeću i još dva ulomka nađena 1957.

Značaj[uredi | uredi izvor]

Baščanska ploča izvorno je bila lijevi plutej, pregrada ili paravan, na crkvenom septumu ili pregradi koja je dijelila redovnički kor od prostora za narod, a svojim osobinama, oblikom, veličinom i ornamentom loze, koji se proteže ivicom ploče, odgovara tipičnim plutejima predromaničkog i romaničkog perioda na hrvatskoj obali. Teška je približno 800 kilograma, visoka 99,5 cm, široka 199 cm, debela od 7,5-9 cm i isklesana je od bijelog krečnjaka.

Datira se u 1100. godinu, a predstavlja značajan izvor za historiju hrvatskog naroda, jezika i razvoj glagoljice. Pokazuje suverenitet hrvatskog kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na ostrvu; uz jezički i književni, ta ploča ima i historijski značaj zbog prvog spominjanja vladarovog imena na narodnom jeziku - kralj Zvonimir.

Baščansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić 1851. ugrađenu u pod crkve te upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog, koji ju je predstavio nauci. Godine 1865. djelomično ju je pročitao krčki kanonik Ivan Crnčić, a potpuno je to učinio 1875. Franjo Rački. Budući da je na nekim mjestima oštećena, postoje i različita čitanja istog teksta. Najpoznatiji istraživači Baščanske ploče jesu Branko Fučić i Eduard Hercigonja. Stjepan Ivšić nazvao ju je "dragi kamen hrvatskog jezika".

Danas je izložena u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu od 1934, a u crkvi svete Lucije nalazi se njena kopija.

Datiranje[uredi | uredi izvor]

U natpisu na Baščanskoj ploči navodi se da je kralj Zvonimir darovao zemljište u prošlosti (v dni svoje). Crkva je zidana u vrijeme opata Dobrovita, koji je živio u vrijeme kneza Kosmata, koji je vladao Krajinom, te se to vjerovatno može povezati s vremenom prije mletačke dominacije nad Krkom oko 1116. ili krčkih knezova Frankopana, mletačkih vazala, koji počinju vladati između 1118. i 1139. Dobrovit je vjerovatno postavio pluteje. Postojale su dvije ploče, a od druge su nađeni samo dijelovi.

Uzevši u obzir romanička obilježja same ploče, smrt kralja Zvonimira 1089. i vladavinu nad Krkom, Baščanska ploča može se datirati u početak 12. stoljeća, odnosno oko 1100. godine.

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

  1. Invokacija (zazivanje Boga);
  2. Zapis opata Držihe u prvom licu u kojem tvrdi da je hrvatski kralj Zvonimir poklonio crkvi svete Lucije zemljište, za što navodi svjedoke;
  3. Riječi protiv onih koji bi darovanje negirali;
  4. Obaveza redovnika te crkve da mole za darovaoce i svjedoke;
  5. Zapis opata Dobrovita u prvom licu koji govori da je on sagradio tu crkvu sa svojih devetero redovničke braće za vrijeme kneza Kosmata;
  6. Govori se da su Nikola iz Otočca i sveta Lucija bili ujedinjeni.

Budući da su na Baščanskoj ploči zapisi dva opata u prvom licu, ona nije nastala u doba djelovanja jednog opata nego se stvaranje vjerovatno razvuklo na duži period.

Jezik[uredi | uredi izvor]

Ploča dokumentira živi hrvatski jezik s natruhama knjiškog crkvenoslavenskog. Čakavica i staroslavenski miješaju se i u gramatici i u leksici.

Pisana je prijelaznim tipom glagoljice, s oble na uglatu, književno stiliziranom čakavštinom s općeslavenskim elementima. Uporedo s glagoljičkim slovima javljaju se i neka latinična i ćirilićna (I, M, N, O, T, V), a isti je slučaj i s drugim hrvatskim spomenicima pisanim glagoljicom iz 11. i 12. stoljeća. Zanimljivo je da počinje slovom A, a završava slovom O, kao alfa i omega (grčko pismo), početak i kraj.

Natpis na Baščanskoj ploči[uredi | uredi izvor]

Originalni prijepis 13 redaka Baščanske ploče na latinici, prema Branku Fučiću:

A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S]V(E)TAGO DUHA AZЪ
OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE
DA ZЪVЪNIMIRЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ]
DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I SV[EDO]-
MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-
CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]ЪPOSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪV(Ъ)O-
TOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-
VAN(JE)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-
TЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-
DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-
ETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-
AJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-
IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO

U prijevodu:

U ime oca i Sina i Svetoga duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u dane svoje svetoj Luciji. Svjedoče mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Lici, Piribineg u Vinodolu i Jakov na ostrvu. Ako ko porekne, nega ga prokune Bog i 12 apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj ko ovdje živi moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svojih devetero braće u dane kneza Kosmata, koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Nikola u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Pogledati:

  • Baščanska ploča, Stjepan Ivšić, Omladina, 1940.
  • Ploča nad vratima književnog početka: o devetstotoj obljetnici Baščanske ploče, Ivo Frangeš, Dubrovnik, 2000.
  • Baščanska ploča u našoj znanstvenoj literaturi, Milan Moguš
  • Bašćanska ploča, Andre Mohorovičić, Petar Strčić, 1988.
  • Kojim je jezikom pisana Baščanska ploča?, Stjepan Damjanović, Od fonetike do etike, 2005.
  • Kako je tkan tekst Baščanske ploče, Mateo Žagar, 1997.
  • Ortografija natpisa Baščanske ploče, Mateo Žagar, 2000.
  • Reflections of Church Slavonic-Croatian diglossia on the Baška tablet: a new contribution concerning its language and linguistic layers, Amir Kapetanović, Zeitschrift für Slawistik 60/3 (2015.), str. 335–365.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]