Brassica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Brassica
(Kupusi)
(vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
Brassica rapa
Brassica rapa
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Tracheophyta
Razred Magnoliopsida
Red Brassicales
Porodica Brassicaceae
Rod Brassica
L., 1753

Brassica je rod cvjetnica iz porodice Brassicaceae, poznata kao kupusnjače (vrzine). Uključuje 39 vrsta, od kojih se mnoge koriste u ljudskoj prehrani. Ime rodu dolazi po riječi brassein (= kuhati), pri čemu se misli na vrstu Brassica oleracea, iz koje su nastali brojni varijeteti kao što su glavati kupus, karfiol, kelj pupčar, kelj, raštika, keleraba, lisnati kelj, brokula, kao i njemu srodne vrsta, među kojima je i repa. Od ekonomski značajnih vrsta tu je i uljana repica (Brassica napus).[1][2]

Rod Brassica vodi porijeklo iz Zapadne Evrope i umjerene regije Azije; mnoge autohtone vrste su korovi u Sjevernoj i Južnoj Americi i Australiji.

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Glavne vrste i podvrste[uredi | uredi izvor]

  • Brassica assyriaca Moutarde
  • Brassica aucheri Boiss.
  • Brassica balearica Pers.
  • Brassica barrelieri (L.) Janka
  • Brassica bourgeaui (Webb ex H. Christ) Kuntze
  • Brassica cadmea O. E. Schulz
  • Brassica carinata A. Braun
  • Brassica cretica Lam.
    • Brassica cretica subsp. aegaea (Heldr. & Hal.) Snogerup et al.
    • Brassica cretica subsp. cretica
    • Brassica cretica subsp. laconica M. A. Gust. & Snogerup
  • Brassica deflexa Boiss.
    • Brassica deflexa subsp. deflexa
    • Brassica deflexa subsp. leptocarpa (Boiss.) Hedge
  • Brassica deserti Danin & Hedge
  • Brassica desnottesii Emb. & Maire
  • Brassica dimorpha Coss. & Durieu
  • Brassica drepanensis (Caruel) Ponzo
  • Brassica elongata Ehrh.
    • Brassica elongata subsp. elongata
    • Brassica elongata subsp. imdrhasiana Quézel
    • Brassica elongata subsp. integrifolia (Boiss.) Breistr.
    • Brassica elongata subsp. pinnatifida (Smal'g.) Greuter & Burdet
    • Brassica elongata subsp. subscaposa (Maire & Weiller) Maire
  • Brassica fruticulosa Cirillo
    • Brassica fruticulosa subsp. cossoniana (Boiss. & Reut.) Maire
    • Brassica fruticulosa subsp. fruticulosa
    • Brassica fruticulosa subsp. glaberrima (Pomel) Batt.
    • Brassica fruticulosa subsp. mauritanica (Coss.) Maire
    • Brassica fruticulosa subsp. numidica (Coss.) Maire
    • Brassica fruticulosa subsp. pomeliana Maire
    • Brassica fruticulosa subsp. radicata (Desf.) Batt.
  • Brassica glabrescens Pold.
  • Brassica gravinae Ten.
    • Brassica gravinae var. brachyloma (Boiss. & Reut.) O. E. Schulz
    • Brassica gravinae var. djurdjurae (Batt.) Maire
    • Brassica gravinae var. gravinae
  • Brassica hilarionis Post
  • Brassica hirtaMoutarde blanche
  • Brassica incana Ten.
  • Brassica insularis Moris
  • Brassica jordanoffii O. E. Schulz
  • Brassica juncea (L.) Czern.,
    • Brassica juncea var. crispifolia L. H. Bailey
    • Brassica juncea var. cuneifolia (Roxb.) Kitam.
    • Brassica juncea var. foliosa L. H. Bailey
    • Brassica juncea var. integrifolia (H. West) Sinskaya
    • Brassica juncea var. japonica (Thunb.) L. H. Bailey
    • Brassica juncea var. juncea L. H. Bailey
    • Brassica juncea var. longidens L. H. Bailey
    • Brassica juncea var. multiceps N. Tsen & S. N. Lee
    • Brassica juncea var. napiformis (Pailleux & Bois) Kitam.
    • Brassica juncea var. rugosa (Roxb.) N. Tsen & S. N. Lee
    • Brassica juncea var. strumata N. Tsen & S. N. Lee
    • Brassica juncea var. tumida N. Tsen & S. N. Lee
  • Brassica macrocarpa Guss.
  • Brassica maurorum Durieu
  • Brassica montana Pourr.
  • Brassica napus L.
    • Brassica napus var. napobrassica (L.) Rchb.
    • Brassica napus var. napus
    • Brassica napus var. pabularia (DC.) Rchb.
  • Brassica nigra (L.) W. D. J. Koch
  • Brassica oleracea L.
    • Brassica oleracea var. alboglabra (L. H. Bailey) Musil
    • Brassica oleracea var. botrytis L.
    • Brassica oleracea var. capitata L.
    • Brassica oleracea var. costata DC.
    • Brassica oleracea var. gemmifera Zenker
    • Brassica oleracea var. gongylodes L.
    • Brassica oleracea var. italica Plenck
    • Brassica oleracea var. medullosa Thell.
    • Brassica oleracea var. oleracea
    • Brassica oleracea var. palmifolia DC.
    • Brassica oleracea var. ramosa DC.
    • Brassica oleracea var. sabauda L.
    • Brassica oleracea var. sabellica L.
    • Brassica oleracea var. viridis L.
  • Brassica oxyrrhina Coss.
  • Brassica procumbens (Poir.) O. E. Schulz
  • Brassica rapa L.
    • Brassica rapa subsp. chinensis (L.) Hanelt
      • Brassica rapa subsp. chinensis var. parachinensis (L. H. Bailey) Hanelt
      • Brassica rapa subsp. chinensis var. purpuraria (L. H. Bailey) Kitam.
    • Brassica rapa subsp. dichotoma (Roxb.) Hanelt
    • Brassica rapa subsp. japonica Shebalina
    • Brassica rapa subsp. narinosa (L. H. Bailey) Hanelt
    • Brassica rapa subsp. nipposinica (L. H. Bailey) Hanelt
      • Brassica rapa subsp. nipposinica var. perviridis L. H. Bailey
    • Brassica rapa subsp. oleifera (DC.) Metzg.
      • Brassica rapa L. subsp. oleifera forma biennis
      • Brassica rapa L. subsp. oleifera forma annua (Metzg.) Thell.
    • Brassica rapa subsp. pekinensis (Lour.) Hanelt
    • Brassica rapa subsp. rapa
    • Brassica rapa subsp. trilocularis (Roxb.) Hanelt
  • Brassica repanda (Willd.) DC.
    • Brassica repanda subsp. africana (Maire) Greuter & Burdet
    • Brassica repanda subsp. almeriensis Gomez-Campo
    • Brassica repanda subsp. blancoana (Boiss.) Heywood
    • Brassica repanda subsp. cadevallii (Font Quer) Heywood
    • Brassica repanda subsp. cantabrica (Font Quer) Heywood
    • Brassica repanda subsp. confusa (Emb. & Maire) Heywood
    • Brassica repanda subsp. dertosensis Molero & Rovira
    • Brassica repanda subsp. galissieri (Giraudias) Heywood
    • Brassica repanda subsp. gypsicola Gomez-Campo
    • Brassica repanda subsp. latisiliqua (Boiss. & Reut.) Heywood
    • Brassica repanda subsp. maritima (Willk.) Heywood
    • Brassica repanda subsp. repanda
    • Brassica repanda subsp. saxatilis (DC.) Heywood
    • Brassica repanda subsp. silenifolia (Emb.) Greuter & Burdet
    • Brassica repanda subsp. turbonis (P. Monts.) J. M. Monts. & Romo
  • Brassica rupestris Raf.
  • Brassica ruvo L.H.Bailey
  • Brassica souliei (Batt.) Batt.
    • Brassica souliei subsp. amplexicaulis (Desf.) Greuter & Burdet
    • Brassica souliei subsp. souliei
  • Brassica spinescens Pomel
  • Brassica tournefortii Gouan
  • Brassica villosa Biv.

Vrste[uredi | uredi izvor]

  1. Brassica assyriaca Mouterde
  2. Brassica aucheri Boiss.
  3. Brassica baldensis (Prosser & Bertolli) Prosser & Bertolli
  4. Brassica balearica Pers.
  5. Brassica barrelieri (L.) Janka
  6. Brassica beytepeensis Yild.
  7. Brassica bourgeaui (Webb ex Christ) Kuntze
  8. Brassica cadmea Heldr. ex O.E.Schulz
  9. Brassica carinata A.Braun
  10. Brassica cretica Lam.
  11. Brassica deflexa Boiss.
  12. Brassica deserti Danin & Hedge
  13. Brassica desnottesii Emb. & Maire
  14. Brassica dimorpha Coss. & Durieu
  15. Brassica elongata Ehrh.
  16. Brassica fruticulosa Cirillo
  17. Brassica gravinae Ten.
  18. Brassica hilarionis Post
  19. Brassica incana Ten., Sivkasta vrzina; Sušačka vrzina; Palagruški kupus, boterijev kupus; repa mehka
  20. Brassica insularis Moris
  21. Brassica iranica Rech.f., Aellen & Esfand.
  22. Brassica juncea (L.) Czern., indijski senf
  23. Brassica loncholoma Pomel
  24. Brassica macrocarpa Guss.
  25. Brassica maurorum Durieu
  26. Brassica montana Pourr.
  27. Brassica × napus L., vrzina repica, repica, uljana repica, brzina repica
  28. Brassica nigra (L.) W.D.J.Koch, gorušica, crna vrzina, gorčica, slačica crna
  29. Brassica nivalis Boiss. & Heldr.
  30. Brassica oleracea L. vrtna vrzina, kelj, kupus
  31. Brassica oxyrrhina Coss.
  32. Brassica procumbens (Poir.) O.E.Schulz
  33. Brassica raimondoi Sciandr., C.Brullo, Brullo, Giusso, Miniss. & Salmeri
  34. Brassica rapa L., poljska vrzina, vrzina repa, bijela repa
  35. Brassica repanda (Willd.) DC.
  36. Brassica rupestris Raf., kamenjarska vrzina
  37. Brassica setulosa (Boiss. & Reut.) Coss.
  38. Brassica somalensis Hedge & A.G.Mill.
  39. Brassica souliei (Batt.) Batt.
  40. Brassica spinescens Pomel
  41. Brassica trichocarpa C.Brullo, Brullo, Giusso & Ilardi
  42. Brassica tyrrhena Giotta, Piccitto & Arrigoni
  43. Brassica villosa Biv.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. 
  2. ^ Dahlgren, R.M.; Clifford, H.T.; Yeo, P.F. (1985). The families of the monocotyledons. Berlin: Springer-Verlag. ISBN 978-3-642-64903-5. Pristupljeno 10. 2. 2014. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]