COBOL

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
COBOL
Programska Paradigma proceduralna, imperativna, objektno orijentirana
Pojavio se 1959.
Tvorac Grace Hopper, William Selden, Gertrude Tierney, Howard Bromberg, Howard Discount, Vernon Reeves, Jean E. Sammet
Sistem tipovanja statični, jaki
Glavne implementacije GNU Cobol, Micro Focus International (e.g. the Eclipse-plug-in Micro Focus Net Express)
Dijalekti HP3000 COBOL/II, COBOL/2, IBM OS/VS COBOL, IBM COBOL/II, IBM COBOL SAA, IBM Enterprise COBOL, IBM COBOL/400, IBM ILE COBOL, Unix COBOL X/Open, Micro Focus COBOL, Microsoft COBOL, Ryan McFarland RM/COBOL, Ryan McFarland RM/COBOL-85, DOSVS COBOL, UNIVAC COBOL, Realia COBOL, Fujitsu COBOL, ICL COBOL, ACUCOBOL-GT, isCOBOL, COBOL-IT, DEC COBOL-10, DEC VAX COBOL, Wang VS COBOL, Visual COBOL, Tandem (NonStop) COBOL85, Tandem (NonStop) SCOBOL (a COBOL74 variant for creating screens on text-based terminals)
Utjecali FLOW-MATIC, COMTRAN, FACT
Utjecao na PL/I, CobolScript, ABAP

COBOL jedan je od najstarijih programsih jezika, čiji je glavni osnivač bio Grace Hopper. Akronim imena je COmmon Business-Oriented Language, što definiše njegovu primarnu upotrebu u biznis, finacijskim i administrativnim sistemima za firme i vlade. COBOL 2002 standard uključuje podršku za objektno orijentirano programiranje i za ostale moderne dodatke kod modernih jezika.[1]

Najnovija specifikacija, COBOL 2002, sadrži mehanizme objektno-orijentiranog programiranja i mnoge druge moderne mogućnosti.[2] Prvobitno se koristio u poslovnim, finansijskim i administrativnim sistemima za kompanije i vlade. Još uvijek ima široku upotrebu u naslijeđenim aplikacijama razvijenim na velikim glavnim računarima kao što su, aplikacije za obradu velikih razmjera i transakcija. Zbog smanjene popularnosti i penzionisanja iskusnih COBOL programera, programi migriraju na nove platforme, prepisani su na savremene jezike, ili se mijenjaju za nove softverske pakete.[3] Većina programa u COBOL-u sada postoji samo radi održavanja postojećih aplikacija.

COBOL je dizajniran 1959. godine od strane CODASYL i djelimično se bazirao na prethodnom programskom jeziku koji je dizajnirala Grace Hoper.[4][5][6] Napravljen je kao rezultat rada Ministarstva odbrane na stvaranju prenosivog programskog jezika za obradu podataka.[7] Standardizovan je 1968. godine i od tada je prerađivan četiri puta. Proširenja uključuju podršku za strukturalno i objektno-orijentirano programiranje. Trenutni standard je ISO/IEC 1989:2014.[8]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Oliveira, Rui (2006). The Power of Cobol. City: BookSurge Publishing. ISBN 0-620-34652-3.
  2. ^ Komitet za standarde Kobol-a Archived 2004-03-31 na Wayback Machine engleski: '
  3. ^ Mitchell, Robert L. (14. 3. 2012). "Brain drain: Where Cobol systems go from here". Computerworld. Pristupljeno 9. 2. 2015.
  4. ^ Porter Adams, Vicki (5. 10. 1981). "Captain Grace M. Hopper: the Mother of COBOL". InfoWorld. 3 (20): 33. ISSN 0199-6649.
  5. ^ Betts, Mitch (6. 1. 1992). "Grace Hopper, mother of Cobol, dies". Computerworld. 26 (1): 14. ISSN 0010-4841.
  6. ^ Lohr, Steve (2008). Go To: The Story of the Math Majors, Bridge Players, Engineers, Chess Wizards, Maverick Scientists, and Iconoclasts--The Programmers Who Created the Software Revolution. Basic Books. str. 52. ISBN 978-0786730766.
  7. ^ Ensmenger, Nathan L. (2009). The Computer Boys Take Over: Computers, Programmers, and the Politics of Technical Expertise. MIT Press. str. 100. ISBN 978-0262050937. LCCN 2009052638.
  8. ^ "ISO/IEC 1989:2014". ISO. 2014. Pristupljeno 7. 6. 2014.


Video-display.svg Nedovršeni članak COBOL koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.