Idi na sadržaj

Dubravka Oraić Tolić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dubravka Oraić Tolić
Rođenje (1943-08-01) 1. august 1943 (83 godine)
Slavonski Brod, Nezavisna Država Hrvatska
ZanimanjePjesnikinja, esejist i prevoditeljica

Dubravka Oraić Tolić (1. august 1943) jest hrvatska pjesnikinja, esejistica, prevoditeljica i teoretičarka književnosti i kulture.[1]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1. augusta 1943. u Slavonskom brodu, osnovnu školu je završila u selu Donji Andrijevci kod Slavonskog Broda,[2] gdje je upoznala svog budućeg supruga Benjamina Tolića. Studirala je filozofiju i ruski jezik s književnošću u Zagrebu (1962–1966) i Beču (1967–1969). Magistrirala je tezom o pejzažu u opusu A. G. Matoša i doktorirala tezom o citatima iz književnosti i kulture.

Od 1971. do 1998. radila je na Odsjeku za književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu. Bila je redovni profesor teorije književnosti i kulture do penzionisanja 2014.[3] Predavala je kao gostujući profesor na Univerzitetu u Minhenu (1992) i Göttingenu (2007). Učestvovala je na naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu (Amsterdam, Bad Urach, Berlin, Bremen, Budimpešta, Heidelberg, Jena, Peč, Petrograd, Rovereto, Veszprém).

U suradnji s Ivom Frangešom uređivala je biblioteke Kritički portreti hrvatskih slavista i Enciklopediju hrvatske književnosti te Biblioteku L Instituta za književnost Filozofskog fakulteta s Krešimirom Nemecom i Viktorom Žmegačkim.[4][5] Uredila je seriju almanaha s Erno Kulcsárom Szabom sa Univerziteta Eötvös Loránd u Budimpešti,[6] sarađivala na projektu Aleksandra Flakera Rječnik ruske avangarde i Zagrebački rječnik kulture 20. stoljeća,[7] i objavila oko 150 naučnih i stručnih radova iz teorije kulture, te iz hrvatske i ruske književnosti.

Redovna je članica Hrvatske akademije nauka i umjetnosti (HAZU),[8] članica Društva hrvatskih književnika,[9] članica Hrvatskog centra P.E.N., te profesorica emeritus i potpredsjednica Matice hrvatske[10][11] (gdje je od 2012. do 2021. uređivala i časopis Hrvatska revija). Postala je glavna urednica časopisa Forum, mjesečnog izdanja HAZU, 2022.[12]

Privatni život

[uredi | uredi izvor]

Majka je Ive Tolić, biofizičarke, akademske i univerzitetske profesorice.[13]

Djela

[uredi | uredi izvor]

Objavila je oko dvadeset autorskih knjiga različita žanrova, od književnonaučne proze i esejistike do poezije, romana i putopisa. Uredila je i petnaestak knjiga te nekoliko prijevoda iz ruske književnosti 20. stoljeća.

Knjige

[uredi | uredi izvor]

Književnonaučna i esejistička djela:

  • Pejzaž u djelu Antuna Gustava Matoša. Zagreb: Matica hrvatska, 1980.
  • Teorija citatnosti. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1990.
  • Književnost i sudbina. Zagreb: Meandar, 1995.
  • Das Zitat in Literatur und Kunst. Versuch einer Theorie. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Wien – Köln – Weimar: Böhlau Verlag, 1995.
  • Matoševa proza. U: Zoran Kravar i Dubravka Oraić Tolić, Lirika i proza Antuna Gustava Matoša. Zagreb: Školska knjiga, 1996.
  • Paradigme 20. stoljeća: Avangarda i postmoderna. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Zagrebu, 1996.
  • Dvadeseto stoljeće u retrovizoru. Zagreb: Školska knjiga, 2000.
  • Muška moderna i ženska postmoderna: Rođenje virtualne kulture Zagreb: Naklada Ljevak, 2005.[14]
  • Männliche Moderne und weibliche Postmoderne: Geburt der virtuellen Kultur. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Wien: Peter Lang, 2008.
  • Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.
  • Čitanja Matoša. Zagreb: Naklada Ljevak, 2013.
  • Hlebnikov i avangard. Moskva: Vest-Konsalting, 2013.
  • Antun Gustav Matoš: Ein Klassiker der kroatischen Moderne. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Peter Lang: Frankfurt am Main – Bern – Bruxelles – New York – Oxford – Warszawa – Wien, 2014.
  • Citatnost u književnosti, umjetnosti i kulturi. Zagreb: Naklada Ljevak, 2019.[15][16]
  • Matoševo pjesništvo. U: Antun Gustav Matoš: Pjesme i Epigrami / Dubravka Oraić Tolić: Matoševo pjesništvo. Zagreb: Matica hrvatska, 2020.[17]
  • Zagrebačka stilistička škola: Zlatno doba hrvatske znanosti o književnosti. Zagreb: Naklada Ljevak, 2022.

Pjesnička djela [18]

[uredi | uredi izvor]
  • Oči bez domovine. Zagreb: Naprijed i Centar za kulturu Narodnoga Univerziteta grada Zagreba, 1969.
  • Urlik Amerike. Zagreb: Univerzitetska naklada Liber, 1981.
  • Palindromska apokalipsa. Zagreb: Durieux, 1993.
  • The American Scream. Palyndrome Apocalypse. Tanslation by Sibelan Forrester, William E. Yuill, and Sonja Bašić. Cover photo by Miroslav Šutej. Portland: Ooligan Press, 2005. Za prijevod poeme The American Scream Sibelan Forrester dobila je nagradu Heltd.

Roman

[uredi | uredi izvor]
  • Doživljaji Karla Maloga. Zagreb: Naklada Ljevak, 2018.
  • Doživljaji Karla Maloga. Zagreb: Hrvatska knjižnica za slijepe, 2021

Putopis

[uredi | uredi izvor]
  • Peto evanđelje: Sedam dana u Svetoj Zemlji. Zagreb: Naklada Ljevak, 2016.[19]

Uredila

[uredi | uredi izvor]
  • Intertekstualnost & Intermedijalnost. Ur. Z. Maković, M. Medarić, D. Oraić [Tolić], P. Pavličić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Univerzitet u Zagrebu, 1988.
  • Josip Sever: Borealni konj. Priredila i uvodni esej napisala Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Mladost, 1989.
  • Antun Gustav Matoš: Putopisi. Priredila i pogovor napisala Dubravka Oraić Tolić. Vinkovci: Privlačica, 1994.
  • Hrvatsko ratno pismo 1991/92//Croatian War Writing 1991/92. Dokumentarna monografija. Uredila i predgovor napisala Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Zagrebu, 1992. Hrvatski i engleski jezik. Ilustracije.
  • Intertekstualnost & Autoreferencijalnost. Ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, 1993.
  • Kraj stoljeća – krajevi stoljeća. Radovi s međunarodnoga simpozija, Opatija, 28. 9. – 1. 10. 1997. Ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač. Umjetnost riječi (Zagreb), 1999., br. 3–4.
  • Kulturni stereotipi: Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima. Radovi s međunarodnoga simpozija, Lovran, 19. – 23. 5. 2004. Ur. D. Oraić Tolić i E. Kulcsár Szabó. Zagreb: FF press, 2006.
  • Kultur in Reflexion: Beiträge zur Geschichte der mitteleuropäischen Literaturwissenschaften. Ur. E. Kulcsár Szabó i D. Oraić Tolić. Wien: Wilhelm Braumueller Universitäts-Verlagsbuchhandlung, 2008.
  • Zagrebačka književnoznanstvena škola. Umjetnost riječi (Zagreb), 2009., br. 3–4.
  • Reinhard Lauer: Povijest ruske književnosti. Stručna redakcija i pogovor Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2009.
  • Imaginacije prostora: Centri i periferije – metropole i provincije u književnostima i kulturama Srednje Europe. Ur. D. Oraić Tolić i E. E. Kulcsár Szabó. Zagreb: Disput, 2013.
  • Hrvatsko proljeće u sjećanjima suvremenika: Memoarski zapisi u povodu 50-obljetnice Hrvatskoga proljeća (1971–2021). Priredila i uvod napisala Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Matica hrvatska, 2021.

Prijevodi

[uredi | uredi izvor]
  • Valentin Katajev, Trava zaborava (trilogija: Sveti zdenac, Trava zaborava, Kockica), Rijeka: Otokar Keršovani, 1975.
  • Vladimir Majakovski, Rat i mir (svijet). Gordogan (Zagreb), 2, 1980., 5–6, 49–83.
  • Andrej Bjeli, Petrograd, Liber, Zagreb, 1981.
  • Velimir Hljebnikov, Zangezi. Dometi (Rijeka), XIV, 1981., 6, 15–35.
  • Sergej Birjukov: Stihija stihova, Treći program hrvatskoga radija 2013., 85, 233–251.

Urednica

[uredi | uredi izvor]
  • Biblioteka Kritički portreti hrvatskih slavista Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Zagrebu (suurednica, urednik Ivo Frangeš)
  • Biblioteka Enciklopedija hrvatske književnosti Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Zagrebu (suurednica, urednik Ivo Frangeš)
  • Biblioteka L Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (urednica, suurednici Krešimir Nemec i Viktor Žmegač)
  • niz zbornika

Uvrštena u antologije

[uredi | uredi izvor]
  • Antologija savremenih jugoslovenskih pesnikinja 1- 2. Beograd: A-Š Delo, 1988.
  • Skupljena baština: Suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940. – 1990. Pripremio Stijepo Mijović Kočan. Zagreb: Školske novine, 1993.
  • U ovom strašnom času: Antologija suvremene hrvatske lirike. Priredili i predgovor napisali Ivo Sanader i Ante Stamać. Zagreb: Školska knjiga, 1994.
  • Żywe źródło: Antologia współczesnej poezji chorwackiej. Wybór, przekład, noty o autorach Łucja Danielewska. Warszawa: Wydawnictwo Książkowe Ibis, 1996..

Nagrade

[uredi | uredi izvor]
  • 1969. Prva nagrada Književnoga fonda mladih "A. B. Šimić" za zbirku pjesama Oči bez domovine.
  • 1996. Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi
  • 2006. Vjesnikova nagrada za knjigu godine za knjigu Muška moderna i ženska postmoderna, Zagreb: Naklada Ljevak, 2005.
  • 2012. Povelja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za dugogodišnji doprinos Fakultetu
  • 2012. Državna nagrada, za životno djelo u području humanističkih znanosti[19]
  • 2013. Nagrada HAZU, za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području književnosti za knjigu Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.[20][21]
  • 2016. Nagrada Josip i Ivan Kozarac, za životno djelo [14]
  • 2018. Nagrada Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine za roman Doživljaji Karla Maloga, Zagreb: Naklada Ljevak, 2018.
  • 2021.: Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ "dr.sc. Dubravka Oraić Tolić, red. prof". University of Zagreb - Faculty of Philosophy. Pristupljeno 1. 11. 2023.
  2. ↑ Lexicon of writers from Slavonski Brod Arhivirano 8. 11. 2023. na Wayback Machine. Edited by Ivan Stipić, Mirna Grubanović, Darija Mataić Agičić. Slavonski Brod: Gradska knjižnica Slavonski Brod – Društvo hrvatskih književnika, 2016.
  3. ↑ "dr.sc. Dubravka Oraić-Tolić, red. prof. (u mirovini) | Rusistika". University of Zagreb - Faculty of Philosophy (jezik: hrvatski). Arhivirano s originala, 24. 9. 2023. Pristupljeno 1. 11. 2023.
  4. ↑ "Oraić Tolić, Dubravka | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr.
  5. ↑ Lexicon of Croatian writers[mrtav link]. Edited by Krešimir Nemec, Dunja Fališevac and Darko Novaković. Zagreb: Školska knjiga, 2000.
  6. ↑ Szabó, Ernő Kulcsár; Tolić, Dubravka Oraić; Kékesi, Zoltán; Kelemen, Pál (2008). Kultur in Reflexion: Beiträge zur Geschichte der mitteleuropäischen Literaturwissenschaften (in German). Braumüller. ISBN 978-3-7003-1642-8.
  7. ↑ Nisula, Dasha C. (2008). "Review of American Scream; Palindrome Apocalypse". The Slavic and East European Journal. 52 (1): 150–151. ISSN 0037-6752
  8. ↑ "Oraić Tolić Dubravka – HAZU". Croatian Academy of Sciences and Arts. Pristupljeno 1. 11. 2023.
  9. ↑ "Dubravka Oraić Tolić". Society of Croatian Writers. Arhivirano s originala, 4. 9. 2023. Pristupljeno 1. 11. 2023.
  10. ↑ "Authors - Dubravka Oraić Tolić". www.matica.hr. Matica hrvatska. Pristupljeno 1. 11. 2023.
  11. ↑ "President Milanović Meets with Matica Hrvatska Leadership". President of the Republic of Croatia - Zoran Milanović (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 11. 2023.
  12. ↑ Oraić Tolić, Dubravka (ured.). "God. 61 (2022), knj. 94, br. 1-3 (siječanj-ožujak) / glavna i odgovorna urednica Dubravka Oraić Tolić". dizbi.hazu.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2. 11. 2023.
  13. ↑ "IVA TOLIĆ: 'Kad ste znanstvenik, nikoga ne zanima vaš spol, samo ideje i otkrića'" [IVA TOLIĆ: 'When you are a scientist, nobody cares about your gender, only ideas and discoveries']. Nacional (jezik: hrvatski). 5. 2. 2023. Pristupljeno 3. 11. 2023.
  14. 1 2 "Matica hrvatska - Kolo - Muška moderna i ženska postmoderna". haw.nsk.hr. Arhivirano s originala, 20. 12. 2022. Pristupljeno 16. 4. 2024.
  15. ↑ "Ivan Bošković: VELIKO IME HRVATSKE KNJIŽEVNE ZNANOSTI / Dubravka Oraić Tolić – STAV". web.archive.org. 25. 2. 2021. Arhivirano s originala, 25. 2. 2021. Pristupljeno 16. 4. 2024.
  16. ↑ "Od književnih citata do citiranja života: U novoj knjizi Dubravka Oraić Tolić vraća pojam koji je uvela u znanost o književnosti". tportal.hr. Pristupljeno 16. 4. 2024.
  17. ↑ "Jedna knjiga, dva autorska potpisa: Antun Gustav Matoš i Dubravka Oraić Tolić". www.matica.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 4. 2024.
  18. ↑ Leksikon hrvatske književnosti: Djela. Urednica Dunja Detoni Dujmić. Zagreb: Školska knjiga, 2008.
  19. 1 2 Ana Penić, Ljubavna priča u sjeni deklaracije Arhivirano 20. 12. 2022. na Wayback Machine (glas-slavonije.hr). Glas Slavonije, 18. ožujka 2018.
  20. ↑ HAZU Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu, 26. marta 2013. (pristupljeno 13. juna 2016.
  21. ↑ Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - ​Objavljeni dobitnici „Nagrade Vladimir Nazor“ (gov.hr); https://www.gloria.hr/gl/li[mrtav link]festyle/kultura/nagrade-vladmir-nazor-za-2020-posebno-dirljiva-dodjela-domacim-umjetnicima-u-sjeni-pandemije-15081813

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Dubravka_Oraić_Tolić&oldid=3849340"