Englerov sistem

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Englerov sistem klasifikacije uspostavio je Adolf Engler (1844–1930), a predstavljen je u dva glavna taksonomska teksta čiji je autor ili koautor. Njegov uticaj ogleda se u upotrebi izraza „Englerova škola“ i „Englerova era“. Englerovo polazište bilo je ono Eichlerovo, koji je prvi upotrijebio filogenetske principe, iako sam Engler nije mislio da je to tako bilo.[1]

Englerovi radovi[uredi | uredi izvor]

Njegova modifikovana Eichlerove sheme prvi put se pojavila 1886. godine u njegovom Vodiču za Breslau botanički vrt [2] (čiji je bio direktor) i proširen je u silabusu za biljne porodice (Syllabus der Pflanzenfamilien), 1892.[3] To je odražavalo novu poziciju – darvinovske perspektive. Englerov „Syllabus“ prvi put se pojavio 1892. godine sa naslovom „Syllabus der Vorlesungen über specielle und medicinisch-farmaceutski botanik“. Mnoga sljedeća izdanja pojavila su se od tada, a nastavljeno je nakon Englerove smrti 1930. Posljednje izdanje bilo je 13., 2009. godin.[4]

Ostali gklavni radovi bili su: Prirodne biljne porodice (Die Natürlichen Pflanzenfamilien) n(1887-1915) sa Karlom Prantom u 23 toma.[5] Nekompletno drugo izdanje izdato je u 28 dijelova (1924-1980).[6] Sastojalo se od potpune revizije biljnih porodica sve do generičkog nivoa, a često i dalje.[7] "Die Natürlichen Pflanzenfamilien" još uvijek se smatra jednom od rijetkih pravih svjetskih flora.[7][8] Konačno, tu je i nepotpuno djelo „Biljno carstvo“ – Das Pflanzenreich (1900–1968), [9] multiautorski rad koji je pokušao da pruži modernu verziju Linnaeusovog djela '[Species Plantarum (1753).[7] Englerov sistem brzo je postao najčešće korišten sistem na svetu.[10]

Upućivanje na Englerov sistem može podrazumevijevati izdanje Syllabus der Pflanzenfamilien ili Die Natürlichen Pflanzenfamilien. Različiti pristupi između dvaju djela i različitih izdanja rezultirali su nedosljednostima u opisima sistema. Brojne reference na Englerov sistem zapravo se odnose na kasnije revizije (modificirani Englerov sistem) koje su poduzeli Melchior i njegove kolege, u 12. izdanju silabusa (1964) . Mnogi su herbariji organizovani po Englerovom sistemu, posebno u Severnoj Americi i Evropi, osim Britanije.[11][7][12]

Smatralo se da biljke formiraju brojne odjele (Abteilung), čiji se broj stalno mijenjao; u početku (1886.) bila su četiri, a 1919. trinaest. Mnogi od njih odnosili su se na niže oblike života, poput bakterija i algi, koje danas ne bi nužno trebalo smatrati biljkama. U početku su se više biljke (Embryophyta) ili kopnene biljke razmatrale u dvije divizije, Embryophyta Asiphonogama (mahovine, papratnjače) i Embryophyta Siphonogama (Spermatophyta: golosjemenjače, cvjetnice), ali kasnije su podijeljee. Embryophyta Siphonogama zamijenio je stariji izraz Phanerogamae, a razredi su dalje podijeljeni u grupe porodica, nazvane skraćenicom Red. Engler je pratio Eichlerovu filogeniju, postavljajući monokotiledone prije dvokotiledona, a unutar potonjih, Archichlamydeae prije Metachlamydeae. Iako su se grupe uglavnom temeljile na Benthamu i Hookeru, grupa Red su se u velikoj mjeri temeljile na konceptu primitivnih biljaka i onih koje su iz njih proistekle.[7]

Filogenetsko stablo grupa Embryophyta, prema Engleru

Englerovi botanički rangovi
Njemački Latinski Engleski Bosanski
Abteilung Divisio Division Divizija
Unterabteilung Subdivisio Subdivision Poddivizija
Klasse Classis Class Razred
Reihe Ordo Order Red
Unterreihe Subordo Suborder Podred
Fam. Familia Family Porodica
Unterfam. Subfamilia Subfamily Potporodica
Gruppe (§) Tribus Tribe Pleme
Gattung Genus Genus Rod
Art Species Species Vrsta

Vodič po kraljevskim botaničkim vrtovima (Engler 1886)[uredi | uredi izvor]

Naslov korica: Führer durch den Königlich botanischen Garten, 1886

Sinopsis [2]

Divizija Zoidogamae (Archegoniatae)[uredi | uredi izvor]

  • Poddivizija Bryophyta
    • Razred Hepaticae
    • Razred Musci frondosi
  • Poddivizija Pteridophyta
    • Razred Filicinae (2 Reds)
      • Red Filices p. 11
      • Red Hydropterides p. 13
    • Razred Equisetinae
    • Razred Lycopodinae

Divizija Siphonogamae (Phanerogamae, Anthophyta)[uredi | uredi izvor]

Poddivizija Gymnospermae (Archispermae)[uredi | uredi izvor]

  • Razred Cycadinae
  • Razred Coniferae
  • Razred Gnetales

Poddivizija Angiospermae (Metaspermae)[uredi | uredi izvor]

  • Razred Monocotyledoneae (10 Reds) p. 18
Razred Monocotyledoneae[uredi | uredi izvor]
  • Red Pandanales (3 porodice) p. 18
  • Red Helobiae (Fluviales) (9 families) p. 18
  • Red Glumiflorae (2 porodice) p. 18
    • Porodica Gramineae
    • Porodica Cyperaceae p. 21
  • Red Principes (1 porodica) p. 21
  • Red Synanthae (1 porodica) p. 22
  • Red Spathiflorae (2 porodice) p. 22
  • Red Farinosae (11 porodica) p. 23
  • Red Liliiflorae (Solido-albuminatae) (8 porodica) p. 23
    • Porodica Juncaceae p. 23
    • Porodica Liliaceae (10 potporodica) p. 23
      • Potporodica Melanthioideae p. 24
      • Potporodica Herrerioideae
      • Potporodica Asphodeloideae
      • Potporodica Allioideae p. 25
      • Potporodica Liliodeae p. 25
      • Potporodica Dracaenoideae
      • Potporodica Asparagoideae p. 26
      • Potporodica Ophiopogonoideae
      • Potporodica Luzuriagoideae
      • Potporodica Smilacoideae p. 26
    • Porodica Haemodoraceae
    • Porodica Amaryllidaceae (3 potporodice) p. 26
      • Potporodica Amaryllidoideae p. 26
      • Potporodica Agavoideae p. 26
      • Potporodica Hypoxidoideae
    • Porodica Velloziaceae p. 27
    • Porodica Taccaceae
    • Porodica Dioscoreaceae
    • Porodica Iridaceae (3 potporodice) p. 27
      • Potporodica Crocoideae
      • Potporodica Iridoideae
      • Potporodica Ixioideae
  • Red Scitamineae p. 28
  • Red Microspermae
Razred Dicotyledoneae[uredi | uredi izvor]
  • Podrazred Archichlamydeae (Choripetalae, Apetalae) (25 redova) p. 30
  • Podrazred Sympetalae (10 redova) p. 57

"Prirodne porodice biljaka" (Engler i Prantl 1887–1915)[uredi | uredi izvor]

Sinopsis prvog izdanja [5]

Silabus biljnih porodica (Engler ed. 1892–)[uredi | uredi izvor]

Sinopsis prvog izdanja [13]

Napomene[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Englerovi radovi[uredi | uredi izvor]

  • Engler, Adolf (1886). Führer durch den Königlich botanischen Garten der Universität zu Breslau (jezik: german). J.U. Kerns Verlag (Max Müller). Pristupljeno 2. 5. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Engler, Adolf; Prantl, Karll, ured. (1887–1915). Die Natürlichen Pflanzenfamilien nebst ihren Gattungen und wichtigeren Arten, insbesondere den Nutzpflanzen, unter Mitwirkung zahlreicher hervorragender Fachgelehrten (jezik: German). 33 parts (Abteilungen) in 23 volumes. Leipzig: W. Engelmann. Pristupljeno 31. 1. 2014. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |1= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: ref=harv (link) (At BHL, also Google Books, III (6–8))
  • Engler, Adolf (1892). Syllabus der Vorlesungen über specielle und medicinisch-pharmaceutische Botanik. Eine Uebersicht über das gesammte Pflanzensystem mit Berücksichtigung der Medicinal-und Nutzpflanzen (jezik: german) (1st izd.). Berlin: Gebrüder Borntraeger Verlag. str. 143. Pristupljeno 29. 4. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Engler, Adolf, ured. (1900–1968). Das Pflanzenreich: regni vegetablilis conspectus (jezik: german). Leipzig: W. Engelmann. Pristupljeno 3. 5. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)

Radovi o Engleru[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]