Idi na sadržaj

Englerov sistem

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Englerov sistem klasifikacije uspostavio je Adolf Engler (1844–1930), a predstavljen je u dva glavna taksonomska teksta čiji je autor ili koautor. Njegov uticaj ogleda se u upotrebi izraza „Englerova škola“ i „Englerova era“. Englerovo polazište bilo je ono Eichlerovo, koji je prvi upotrijebio filogenetske principe, iako sam Engler nije mislio da je to tako bilo.[1]

Englerovi radovi

[uredi | uredi izvor]

Njegova modifikovana Eichlerove sheme prvi put se pojavila 1886. godine u njegovom Vodiču za Breslau botanički vrt [2] (čiji je bio direktor) i proširen je u silabusu za biljne porodice (Syllabus der Pflanzenfamilien), 1892.[3] To je odražavalo novu poziciju – darvinovske perspektive. Englerov „Syllabus“ prvi put se pojavio 1892. godine sa naslovom „Syllabus der Vorlesungen über specielle und medicinisch-farmaceutski botanik“. Mnoga sljedeća izdanja pojavila su se od tada, a nastavljeno je nakon Englerove smrti 1930. Posljednje izdanje bilo je 13., 2009. godin.[4]

Ostali gklavni radovi bili su: Prirodne biljne porodice (Die Natürlichen Pflanzenfamilien) n(1887-1915) sa Karlom Prantom u 23 toma.[5] Nekompletno drugo izdanje izdato je u 28 dijelova (1924-1980).[6] Sastojalo se od potpune revizije biljnih porodica sve do generičkog nivoa, a često i dalje.[7] "Die Natürlichen Pflanzenfamilien" još uvijek se smatra jednom od rijetkih pravih svjetskih flora.[7][8] Konačno, tu je i nepotpuno djelo „Biljno carstvo“ – Das Pflanzenreich (1900–1968), [9] multiautorski rad koji je pokušao da pruži modernu verziju Linnaeusovog djela '[Species Plantarum (1753).[7] Englerov sistem brzo je postao najčešće korišten sistem na svetu.[10]

Upućivanje na Englerov sistem može podrazumevijevati izdanje Syllabus der Pflanzenfamilien ili Die Natürlichen Pflanzenfamilien. Različiti pristupi između dvaju djela i različitih izdanja rezultirali su nedosljednostima u opisima sistema. Brojne reference na Englerov sistem zapravo se odnose na kasnije revizije (modificirani Englerov sistem) koje su poduzeli Melchior i njegove kolege, u 12. izdanju silabusa (1964) . Mnogi su herbariji organizovani po Englerovom sistemu, posebno u Severnoj Americi i Evropi, osim Britanije.[11][7][12]

Smatralo se da biljke formiraju brojne odjele (Abteilung), čiji se broj stalno mijenjao; u početku (1886.) bila su četiri, a 1919. trinaest. Mnogi od njih odnosili su se na niže oblike života, poput bakterija i algi, koje danas ne bi nužno trebalo smatrati biljkama. U početku su se više biljke (Embryophyta) ili kopnene biljke razmatrale u dvije divizije, Embryophyta Asiphonogama (mahovine, papratnjače) i Embryophyta Siphonogama (Spermatophyta: golosjemenjače, cvjetnice), ali kasnije su podijeljee. Embryophyta Siphonogama zamijenio je stariji izraz Phanerogamae, a razredi su dalje podijeljeni u grupe porodica, nazvane skraćenicom Red. Engler je pratio Eichlerovu filogeniju, postavljajući monokotiledone prije dvokotiledona, a unutar potonjih, Archichlamydeae prije Metachlamydeae. Iako su se grupe uglavnom temeljile na Benthamu i Hookeru, grupa Red su se u velikoj mjeri temeljile na konceptu primitivnih biljaka i onih koje su iz njih proistekle.[7]

Filogenetsko stablo grupa Embryophyta, prema Engleru

Englerovi botanički rangovi
NjemačkiLatinskiEngleskiBosanski
AbteilungDivisioDivisionDivizija
UnterabteilungSubdivisioSubdivisionPoddivizija
KlasseClassisClassRazred
ReiheOrdoOrderRed
UnterreiheSubordoSuborderPodred
Fam.FamiliaFamilyPorodica
Unterfam.SubfamiliaSubfamilyPotporodica
Gruppe (§)TribusTribePleme
GattungGenusGenusRod
ArtSpeciesSpeciesVrsta

Vodič po kraljevskim botaničkim vrtovima (Engler 1886)

[uredi | uredi izvor]
Naslov korica: Führer durch den Königlich botanischen Garten, 1886

Sinopsis [2]

Divizija Zoidogamae (Archegoniatae)

[uredi | uredi izvor]
  • Poddivizija Bryophyta
    • Razred Hepaticae
    • Razred Musci frondosi
  • Poddivizija Pteridophyta
    • Razred Filicinae (2 Reds)
      • Red Filices p. 11
      • Red Hydropterides p. 13
    • Razred Equisetinae
    • Razred Lycopodinae

Divizija Siphonogamae (Phanerogamae, Anthophyta)

[uredi | uredi izvor]

Poddivizija Gymnospermae (Archispermae)

[uredi | uredi izvor]
  • Razred Cycadinae
  • Razred Coniferae
  • Razred Gnetales

Poddivizija Angiospermae (Metaspermae)

[uredi | uredi izvor]
  • Razred Monocotyledoneae (10 Reds) p. 18
Razred Monocotyledoneae
[uredi | uredi izvor]
  • Red Pandanales (3 porodice) p. 18
  • Red Helobiae (Fluviales) (9 families) p. 18
  • Red Glumiflorae (2 porodice) p. 18
    • Porodica Gramineae
    • Porodica Cyperaceae p. 21
  • Red Principes (1 porodica) p. 21
  • Red Synanthae (1 porodica) p. 22
  • Red Spathiflorae (2 porodice) p. 22
  • Red Farinosae (11 porodica) p. 23
  • Red Liliiflorae (Solido-albuminatae) (8 porodica) p. 23
    • Porodica Juncaceae p. 23
    • Porodica Liliaceae (10 potporodica) p. 23
      • Potporodica Melanthioideae p. 24
      • Potporodica Herrerioideae
      • Potporodica Asphodeloideae
      • Potporodica Allioideae p. 25
      • Potporodica Liliodeae p. 25
      • Potporodica Dracaenoideae
      • Potporodica Asparagoideae p. 26
      • Potporodica Ophiopogonoideae
      • Potporodica Luzuriagoideae
      • Potporodica Smilacoideae p. 26
    • Porodica Haemodoraceae
    • Porodica Amaryllidaceae (3 potporodice) p. 26
      • Potporodica Amaryllidoideae p. 26
      • Potporodica Agavoideae p. 26
      • Potporodica Hypoxidoideae
    • Porodica Velloziaceae p. 27
    • Porodica Taccaceae
    • Porodica Dioscoreaceae
    • Porodica Iridaceae (3 potporodice) p. 27
      • Potporodica Crocoideae
      • Potporodica Iridoideae
      • Potporodica Ixioideae
  • Red Scitamineae p. 28
  • Red Microspermae
Razred Dicotyledoneae
[uredi | uredi izvor]
  • Podrazred Archichlamydeae (Choripetalae, Apetalae) (25 redova) p. 30
  • Podrazred Sympetalae (10 redova) p. 57

"Prirodne porodice biljaka" (Engler i Prantl 1887–1915)

[uredi | uredi izvor]

Sinopsis prvog izdanja [5]

Silabus biljnih porodica (Engler ed. 1892–)

[uredi | uredi izvor]

Sinopsis prvog izdanja [13]

Napomene

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]

Bibliografija

[uredi | uredi izvor]

Englerovi radovi

  • Engler, Adolf (1886). Führer durch den Königlich botanischen Garten der Universität zu Breslau (jezik: german). J.U. Kerns Verlag (Max Müller). Pristupljeno 2. 5. 2015.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Engler, Adolf; Prantl, Karll, ured. (1887–1915). Die Natürlichen Pflanzenfamilien nebst ihren Gattungen und wichtigeren Arten, insbesondere den Nutzpflanzen, unter Mitwirkung zahlreicher hervorragender Fachgelehrten (jezik: German). 33 parts (Abteilungen) in 23 volumes. Leipzig: W. Engelmann. Pristupljeno 31. 1. 2014. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |1= (pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: ref=harv (link) (At BHL, also Google Books, III (6–8))
  • Engler, Adolf (1892). Syllabus der Vorlesungen über specielle und medicinisch-pharmaceutische Botanik. Eine Uebersicht über das gesammte Pflanzensystem mit Berücksichtigung der Medicinal-und Nutzpflanzen (jezik: german) (1st izd.). Berlin: Gebrüder Borntraeger Verlag. str. 143. Pristupljeno 29. 4. 2015.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Engler, Adolf, ured. (1900–1968). Das Pflanzenreich: regni vegetablilis conspectus (jezik: german). Leipzig: W. Engelmann. Pristupljeno 3. 5. 2015.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)

Radovi o Engleru

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]