Frankenstein ili moderni Prometej

Frankenstein ili moderni Prometej
Korice prvog izdanja iz 1818.
Autor	Mary Shelley
Originalni naziv	Frankenstein; or, The Modern Prometheus
Država	Engleska
Jezik	Engleski
Žanr	Gotički roman, Naučna fantastika
Izdavač	Lackington, Hughes, Harding, Mavor & Jones
Datum izdanja	1. januar 1818.
Broj stranica	280

Frankenštajn ili moderni Prometej (eng.Frankenstein, or The Modern Prometeus), gotički je roman iz 1818. engleske književnice Mary Shelley. Smatra ga se prvim djelom naučne fantastike i špekulativne fikcije uopće.

Frankenstein priča priču o Victoru Frankensteinu, mladom naučniku koji stvara inteligentno stvorenje od različitih dijelova tijela u neortodoksnom naučnom eksperimentu. Shelley je počela pisati priču kada je imala 18 godina i boravila je u Bathu, a prvo izdanje je anonimno objavljeno u Londonu 1. januara 1818, kada je imala 20 godina. Njeno ime se prvi put pojavilo u drugom izdanju, koje je objavljeno u Parizu 1821.

Shelley je putovala kroz Evropu 1815, krećući se duž rijeke Rajne u Njemačkoj i zaustavljajući se u Gernsheimu, 17 kilometara od dvorca Frankenstein, gdje je, otprilike vijek ranije, Johann Konrad Dippel, alhemičar, provodio eksperimente. Zatim je otputovala u regiju Ženeve u Švicarskoj, gdje se veći dio priče odvija. Galvanizam i okultne ideje bile su teme razgovora za njene pratioce, posebno za njenog ljubavnika i budućeg muža, Percyja Bysshea Shelleyja.

Godine 1816 - na prijedlog Lorda Byrona - Mary, Percy, John Polidori i sam Byron, složili su se da pokušaju napisati priču o duhovima. Nakon što je danima razmišljala, Shelley je bila inspirisana da napiše Frankensteina nakon što je zamislila naučnika koji je stvorio život i bila je užasnuta onim što je stvorio. Roman je prvi put anonimno objavljen 1818, a 1831. objavljeno je revidirano izdanje pod imenom Mary Shelley. Ova verzija je uključivala značajne stilske revizije, novi predgovor koji opisuje koncepciju priče i eksplicitniji moralni ton.

Frankenstein je jedno od najpoznatijih djela engleske književnosti. Prožeto elementima gotskog romana i romantičarskog pokreta, imalo je značajan utjecaj na književnost i popularnu kulturu, stvarajući kompletan žanr horor priča, filmova i drama. Od objavljivanja romana, ime Frankenstein se često koristilo za označavanje čudovišta.

Radnja romana

Frankenstein, izdanje iz 1831.

Radnja romana počinje kada kapetan Walton sa svojim brodom plovi po Arktičkom krugu. Brod je zarobljen u ledu. Tada kapetan sreće naučnika Victora Frankensteina. Victor priča Waltonu svoju priču. Kao mladi naučnik Victor napušta svoj dom u Ženevi u Švicarskoj i odlazi studirati medicinu u Njemačku. U jednom trenutku inspiracije, Victor pronalazi način kako da neživu tvar povrati u život. Potpuno opsjednut otkrićem, Viktor počinje od raznih dijelova mrtvaca slagati kreaturu koju namjerava oživjeti. Njegov je cilj da biće bude prekrasno, ali kada ga oživi razočaran je, jer biće je odvratno, preveliko i unakaženo. Užasnut, Victor napušta u bijegu prostoriju i zatvara vrata za sobom. Kada se vraća s ciljem da uništi stvorenje, ovo je već pobjeglo. Sljedećih nekoliko mjeseci Victor se oporavlja od iscrpljenosti, sve dok ne dobiva poruku od kuće da mu je ubijen brat. Odmah odlazi kući i kraj Ženeve vidi stvorenje te je uvjeren da je ono ubilo njegovog brata. Po Victorovom dolasku kući, porodična sluškinja Justine je osumnjičena za to ubistvo, osuđena i pogubljena.

Victor odlazi u planine i tu pronalazi čudovište, koje mu priča svoju priču. Čudovište je naučilo govoriti posmatrajući jednu porodicu kroz rupu u zidu. Činio im je, skrivajući se, manja dobra djela, ali kada su ga ugledali, zgrozili su se nad njegovim izgledom. Tada su ga otjerali. Ljudi su ga tjerali gdje god su ga ugledali zbog njegovog odbojnog izgleda. Želeći osvetu, čudovište je došlo do Victorove kuće, ubilo mu brata i namjestilo zločin sluškinji Justine. Sada, čudovište želi od Victora samo jedno; moli ga da stvori još jedno čudovište, žensko, da ne bude sam.

Isprva, Victor pristaje. Kasnije, već napola napravljenu kreaturu uništava zgađen sam sobom i svojim djelom. Za osvetu, čudovište mu najprije ubije najboljeg prijatelja a zatim i Victorovu zaručnicu u prvoj bračnoj noći. Victor tada postaje lovac i proganja čudovište sve do Arktika. Tu umire, a da ga ne uspijeva ubiti. Čudovište pronalazi Victora mrtvog, i žali za sve što je učinio svom stvoritelju. Čudovište je odlučilo počiniti samoubistvo, i odlazi.

Pozadina nastanka romana

Roman Frankenstein ili moderni Prometej vjerovatno je inspirisan, prema naslovu, dramom Okovani Prometej, grčkog klasika Eshila. Lik čudovišta vjerovatno je inspirisan likom Satana u drami Izgubljeni raj (Paradise Lost), književnika Johna Miltona. Frankenstein je alegorijska priča napisana u vrijeme Prve industrijske revolucije, vrijeme velikih naučnih otkrića. U pozadini naučnih otkrića Victora Frankensteina i njegove želje za vraćanjem mrtvoga u živo, time i moći koju ima samo Bog, nalazi se pitanje: Pa, postoji li veća moć od stvaranja života? Kada se čudovište pobuni protiv svog stvoritelja, to je jasna poruka da neodgovornost u korištenju savremenih dostignuća i tehnologije može imati nesagledive posljedice.

Samo ime Frankenstein je vjerovatno preuzeto iz njemačkog sela Frankenstein (danas poljski gradić Zabkowice Slaskie). Na svom putovanju u Švicarsku, 1816, Mary Shelley je odsjela u blizini tog sela.

Filmska adaptacija

Prvi film o Frankensteinu je snimljen 1910. (?) i nije sačuvan. Najčuvenija je filmska adaptacija iz 1931. Uz brojna ambiciozna djela i jeftine filmske serijale, snimljeno je i nekoliko filmskih parodija.

Poznatiji filmski prikazi

• Frankenstein (1931)
• Frankensteinova nevjesta (1935)
• Abbott i Costello susreću Frankensteina (1948)
• Frankenstein junior (1974)
• Frankenstein (1994)
• I, Frankenstein (2014)

Reference

Izvori

• Aldiss, Brian W. "On the Origin of Species: Mary Shelley". Speculations on Speculation: Theories of Science Fiction. Eds. James Gunn and Matthew Candelaria. Lanham, Maryland: Scarecrow, 2005.
• Baldick, Chris. In Frankenstein's Shadow: Myth, Monstrosity, and Nineteenth-Century Writing. Oxford: Oxford University Press, 1987.
• Bann, Stephen, ed. "Frankenstein": Creation and Monstrosity. London: Reaktion, 1994.
• Behrendt, Stephen C., ed. Approaches to Teaching Shelley's "Frankenstein". New York: MLA, 1990.
• Bennett, Betty T.; Stuart, Curran, ured. (2000). Mary Shelley in Her Times. Baltimore: Johns Hopkins University Press. ISBN 0801877334.
• Bennett, Betty T. (1998). Mary Wollstonecraft Shelley: An Introduction. Baltimore: Johns Hopkins University Press. ISBN 080185976X.
• Bohls, Elizabeth A. "Standards of Taste, Discourses of 'Race', and the Aesthetic Education of a Monster: Critique of Empire in Frankenstein". Eighteenth-Century Life 18.3 (1994): 23–36.
• Botting, Fred. Making Monstrous: "Frankenstein", Criticism, Theory. New York: St. Martin's, 1991.
• Chapman, D. That Not Impossible She: A study of gender construction and Individualism in Mary Shelley's Frankenstein, UK: Concept, 2011. ISBN 978-1480047617
• Clery, E. J. Women's Gothic: From Clara Reeve to Mary Shelley. Plymouth: Northcote House, 2000.
• Conger, Syndy M., Frederick S. Frank, and Gregory O'Dea, eds. Iconoclastic Departures: Mary Shelley after "Frankenstein": Essays in Honor of the Bicentenary of Mary Shelley's Birth. Madison, New Jersey: Fairleigh Dickinson University Press, 1997.
• Donawerth, Jane. Frankenstein's Daughters: Women Writing Science Fiction. Syracuse: Syracuse University Press, 1997.
• Douthwaite, Julia V. "The Frankenstein of the French Revolution," chapter two of The Frankenstein of 1790 and other Lost Chapters from Revolutionary France Arhivirano 16. 11. 2012. na Wayback Machine. Chicago: University of Chicago Press, 2012.
• Dunn, Richard J. "Narrative Distance in Frankenstein". Studies in the Novel 6 (1974): 408–17.
• Eberle-Sinatra, Michael, ed. Mary Shelley's Fictions: From "Frankenstein" to "Falkner". New York: St. Martin's Press, 2000.
• Ellis, Kate Ferguson. The Contested Castle: Gothic Novels and the Subversion of Domestic Ideology. Urbana: University of Illinois Press, 1989.
• Florescu, Radu (1996). In Search of Frankenstein: Exploring the Myths Behind Mary Shelley's Monster (2nd izd.). London: Robson Books. ISBN 978-1-861-05033-5.
• Forry, Steven Earl. Hideous Progenies: Dramatizations of "Frankenstein" from Mary Shelley to the Present. Philadelphia: University of Pennsylvania Press, 1990.
• Freedman, Carl. "Hail Mary: On the Author of Frankenstein and the Origins of Science Fiction". Science Fiction Studies 29.2 (2002): 253–64.
• Gigante, Denise. "Facing the Ugly: The Case of Frankenstein". ELH 67.2 (2000): 565–87.
• Gilbert, Sandra and Susan Gubar. The Madwoman in the Attic: The Woman Writer and the Nineteenth-Century Literary Imagination. New Haven: Yale University Press, 1979.
• Hay, Daisy "Young Romantics" (2010): 103.
• Heffernan, James A. W. "Looking at the Monster: Frankenstein and Film". Critical Inquiry 24.1 (1997): 133–58.
• Hodges, Devon. "Frankenstein and the Feminine Subversion of the Novel". Tulsa Studies in Women's Literature 2.2 (1983): 155–64.
• Hoeveler, Diane Long. Gothic Feminism: The Professionalization of Gender from Charlotte Smith to the Brontës. University Park: Pennsylvania State University Press, 1998.
• Holmes, Richard. Shelley: The Pursuit. 1974. London: Harper Perennial, 2003. ISBN 0-00-720458-2.
• Jones, Frederick L. (1952). "Shelley and Milton". Studies in Philology. 49 (3): 488–519. JSTOR 4173024.
• Knoepflmacher, U. C. and George Levine, eds. The Endurance of "Frankenstein": Essays on Mary Shelley's Novel. Berkeley: University of California Press, 1979.
• Lew, Joseph W. "The Deceptive Other: Mary Shelley's Critique of Orientalism in Frankenstein". Studies in Romanticism 30.2 (1991): 255–83.
• London, Bette. "Mary Shelley, Frankenstein, and the Spectacle of Masculinity". PMLA 108.2 (1993): 256–67.
• Mellor, Anne K. Mary Shelley: Her Life, Her Fiction, Her Monsters. New York: Methuen, 1988.
• Michaud, Nicolas, Frankenstein and Philosophy: The Shocking Truth, Chicago: Open Court, 2013.
• Miles, Robert. Gothic Writing 1750–1820: A Genealogy. London: Routledge, 1993.
• Milner, Andrew. Literature, Culture and Society. London: Routledge, 2005, ch.5.
• O'Flinn, Paul. "Production and Reproduction: The Case of Frankenstein". Literature and History 9.2 (1983): 194–213.
• Poovey, Mary. The Proper Lady and the Woman Writer: Ideology as Style in the Works of Mary Wollstonecraft, Mary Shelley, and Jane Austen. Chicago: University of Chicago Press, 1984.
• Rauch, Alan. "The Monstrous Body of Knowledge in Mary Shelley's Frankenstein". Studies in Romanticism 34.2 (1995): 227–53.
• Selbanev, Xtopher. "Natural Philosophy of the Soul", Western Press, 1999.
• Schor, Esther, ed. The Cambridge Companion to Mary Shelley. Cambridge: Cambridge University Press, 2003.
• Scott, Grant F. (April–June 2012). "Victor's Secret: Queer Gothic in Lynd Ward's Illustrations to Frankenstein (1934)". Word & Image. 28 (2): 206–32. doi:10.1080/02666286.2012.687545. S2CID 154238300.
• Smith, Johanna M., ed. Frankenstein. Case Studies in Contemporary Criticism. Boston: Bedford/St. Martin's, 1992.
• Spark, Muriel. Mary Shelley. London: Cardinal, 1987. ISBN 0-7474-0318-X.
• Stableford, Brian. "Frankenstein and the Origins of Science Fiction". Anticipations: Essays on Early Science Fiction and Its Precursors. Ed. David Seed. Syracuse: Syracuse University Press, 1995.
• Sunstein, Emily W. (1989). Mary Shelley: Romance and Reality (1991 izd.). Baltimore: Johns Hopkins University Press. ISBN 0801842182.
• Tropp, Martin. Mary Shelley's Monster. Boston: Houghton Mifflin, 1976.
• Veeder, William. Mary Shelley & Frankenstein: The Fate of Androgyny. Chicago: University of Chicago Press, 1986.
• Williams, Anne. The Art of Darkness: A Poetics of Gothic. Chicago: University of Chicago Press, 1995.

Dodatna literatura

• Holmes, Richard (21. 12. 2017). "Out of Control". The New York Review of Books (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 14. 12. 2017. Pristupljeno 29. 12. 2024. After two hundred years, how exactly are we to go back to Mary Shelley’s ‘Frankenstein’ itself, as distinct from its proliferating, multimedia myth?, review of:

• Mary Shelley, Frankenstein, Or, The Modern Prometheus: Annotated for Scientists, Engineers, and Creators of All Kinds, edited by David H. Guston, Ed Finn, and Jason Scott Robert, MIT Press, 277 pp.
• Mary Shelley, The New Annotated Frankenstein, edited and with a foreword and notes by Leslie S. Klinger, Liveright, 352 pp.), The New York Review of Books, vol. LXIV, no. 20 (21 December 2017), pp. 38, 40–41.

Izdanja

Tekst iz 1818.

• Frankenstein: 1818 text (Oxford University Press, 2009). Edited with an introduction and notes by Marilyn Butler.
• The New Annotated Frankenstein. (Overnight, 2017). Edited and with supplementary texts by Leslie S. Klinger.
• Frankenstein: The 1818 Text (Penguin Books, 2018). Edited with an introduction by Charlotte Gordon.
• Frankenstein, Or, The Modern Prometheus: Annotated for Scientists, Engineers, and Creators of All Kinds, edited by David H. Guston, Ed Finn, and Jason Scott Robert, MIT Press, 277 pp. doi:10.7551/mitpress/10815.001.0001

Tekst iz 1831.

• Three Gothic Novels (Penguin English Library, 1968). Edited by Peter Fairclough, With an introductory essay by Mario Praz. Also includes the full texts of Horace Walpole's The Castle of Otranto and William Beckford's Vathek.
• Frankenstein (Oxford University Press, 2008). Edited with an introduction and notes by M. K. Joseph.