Futurologija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.

Futurologija u društvenim naukama, je studija sadašnjih trendova radi predviđanja budućeg razvoja. Spekulativni i opisni aspekti futurologije se nalaze u utopističkoj književnosti i naučnoj fantastici, metodologiji oblasti sa korijenom u tehnološkim prognozama, koje su razvijene pred kraj Drugog svjetskog rata, od kojih je djelo američkog inženjera mađarskog porijekla Teodora fon Karmana pod naslovom Prema novim horizontima (1947), istaknut primjer.

Futurologija ili studija budućnosti se definiše kao predviđanje budućih događaja na osnovu postojećih uslova. Na taj način futurologija nam govori kako današnje promjene (ili njihov izostanak) postaju sutrašnja realnost. Teme i metode uključuju moguće, vjerovatne ili poželjne varijacije ili alternativne transofrmacije socijalnih ili „prirodnih“ fenomena (nezavisnih od ljudskog uticaja). Često je futurologija povezana sa scenarijima budućnosti. Cilj je da se predstavi kako sadašnji uslovi podliježu promjeni u okvirima disciplina kao što su ekonomija, sociologija, istorija, inženjering, matematika, psihologija, fizika, biologija, teologija. Futurologija se često povezuje sa strateškim projekcijama budućeg razvoja, kakve daje recimo CIA. Osim toga, mnogi poznati mislioci su se angažovali u ovoj oblasti – Samuel Huntigton, Francis Fukuyama, Zbignjev Bžežinski. Njihove predikcije su bile različite – od „kraja historije“, do „rata civilizacija“. Dvije stvari razlikuju studije budućnosti od istraživanja kakva se inače sprovode u navedenim disciplinama:

1. istražuju se ne samo vjerovatne, već i moguće ili preferirane budućnosti

2. obično se daje kompletan, „holistički“, pogled na stvarnost baziran na navedenim disciplinama.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]