George Orwell

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
George Orwell
Example alt text
George Orwell
Rođenje 25. juni 1903.
Motihari, Indija
Smrt 21. januar 1950.
London, Ujedinjeno Kraljevstvo

George Orwell (Džordž Orvel), pravo ime Eric Arthur Blair (Erik Artur Bler) (rođen 25. juni 1903, preminuo 21. januara 1950) britanski pisac i novinar najpoznatiji po alegorijskim političkim romanima Životinjska farma i 1984. koji opisuje futurističko pokvareno društvo, doveo je do upotrebe pridjeve "orvelijanski" za opis totalitarnog mehanizma kontrole misli.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Eric Blair rodio se u Bengalu 1903., u britanskoj koloniji Indiji, gdje je njegov otac, Richard, radio za Državni odsjek za opijum. Njegova majka, Ida, dovela ga je u Englesku kad je bio star godinu dana; nije vidio oca sve do 1907. kad je Richard posjetio Englesku na tri mjeseca prije ponovnog odlaska 1912. Eric je imao stariju sestru Marjorie i mlađu sestru Avril.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U dobi od pet godina, Eric je bio poslan u malu anglikansku školu u Henley, koju su prije njega pohađale njegove sestre. Nikada nije pisao o svojim uspomenama, ali je zasigurno zadivio učitelje jer je dvije godine kasnije predložen za pedagoga jedne od najuspješnijih srednjih škola onodobne Engleske: škola Crossgates u Eastbourneu, u Sussexu. Mladi je Eric pohađao školu Crossgates sa stipendijom koja je njegovim roditeljima omogućavala plaćanje samo polovine uobičajene školarine. Mnogo godina kasnije, prisjetio se vremena u sv. Ciprijanu s gorčinom u eseju Such, Such Were the Joys, ali je bio dovoljno uspješan da zasluži stipendije za koledže Wellington i Eton. Nakon jednog semestra provedenog u Wellingtonu, Eric se preselio u Eton, gdje je bio kraljev stipendist od 1917. do 1921. Kasnije u životu je napisao da je bio "relativno sretan" u Etonu, koji je studentima dozvoljavao određenu slobodu, ali da je dolaskom u Eton prestao ozbiljno raditi. Izjave o njegovoj uspješnosti na Etonu su različite: neki tvrde da je bio loš student, drugi to opovrgavaju. Jasno je da ga nisu voljeli neki profesori, kojima se nije svidjelo Blairovo ponašanje, koje su oni shvaćali kao nepoštovanje njihovog autoriteta.

Burma[uredi | uredi izvor]

Nakon završetka studija u Etonu, bez nade za dobijanje univerzitetske stipendije i premalo novca za plaćanje, Eric se pridružio Indijskoj kraljevskoj policiji u Burmi, 1922. Dao je ostavku i vratio se u Englesku 1928., zamrzivši imperijalizam (dokaz tome su njegova prva novela Burmese Days, objavljena 1934., te zapaženi eseji A Hanging/Vješanje i Shooting an Elephant/Ubijanje slona). Pseudonim je počeo koristiti godine 1933., dok je pisao za New Adelphi. Pomalo začuđujuće za pisca progresivnih, socijalističkih stavova, izabrao je pseudonim koji je naglasio njegovu u doboku životnu ljubav prema engleskoj tradiciji: George je svetac zaštitnik Engleske, dok je rijeka Orwell u Suffolku jedan od omiljenih dijelova Engleske. Blair je nekoliko godina živio u beparici, ponekad i kao beskućnik, ponekad radeći kao najamni radnik, kao što se kasnije prisjećao u knjizi Down and Out in Paris and London/Niko i ništa u Parizu i Londonu. Neko je vrijeme radio kao učitelj, dok ga loše zdravlje nije prisililo da prestane honorarno raditi kao pomoćnik u antikvarijatu u Hampsteadu.

Španski građanski rat[uredi | uredi izvor]

Kao član Nezavisne radničke partije, Orwell je osjećao da se mora boriti u anti-staljinističkoj POUM (Radnička partija marksističkog jedinstva) u Španskom građanskom ratu. U knjizi Homage to Catalonia/Kataloniji u čast, opisao je svoje divljenje očitom nedostatku klasnog društva u revolucijom zahvaćenim područjima Španske koje je posjetio. Opisao je ono što je vjerovao da je bila izdaja radničke revolucije u Španiji od strane Španske komunističke partije, potpomognuta od Sovjetskog Saveza. Orwell je bio ranjen u vrat (blizu Huesce) dana 20. juna 1937.; to je iskustvo opisao u kratkom eseju "Wounded by a Fascist Sniper", kao i u knjizi Homage to Catalonia.

Književna karijera[uredi | uredi izvor]

Fiktivna mapa 1984 koju je zamislio George Orwell

Orwell je počeo zarađivati za život pišući književne kritike za list New English Weekly sve do 1940. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je član Home Guard (domovinska zaštita), a 1941. počeo je raditi za BBC Eastern Service, radeći na programima koji su trebali zadobiti podršku Indije i Istočne Azije za britanske ratne potrebe. Bio je svjestan da formira propagandu, te je zapisao da se osjećao kao "narandža koja je zgnječena vrlo prljavom čizmom". Usprkos dobroj plaći, dao je otkaz 1943. da bi postao književni urednik Tribunea, lijevo orijentiranog časopisa kojeg je sponozirala grupa članova Radničke partije i vojne policije. Godine 1944. Orwell je završio svoju anti-staljinističku alegoriju Animal Farm/Životinjska farma, koja je objavljena sljedeće godine s velikim uspjehom kao kod kritike tako i kod čitatelja. Honorar od Životinjske farme je donio Orwellu solidan dohodak prvi put u životu. Od 1945. Orwell je bio ratni izvjestitelj časopisa Observer, te kasnije reodvito pisao za Manchester Evening News. Bio je blizak prijatelj urednika i vlasnika Observera Davida Astora i njegove su ideje snažno utjecale na Astorovu uredničku politiku. Godine 1949. objavljeno je njegovo najpoznatije djelo, antiutopijski roman Nineteen Eighty-Four (1984.)/Hiljadu devetsto osamdeset četvrta. Roman je napisao za vrijeme boravka Jura, blizu obale Škotske. Između 1936. i 1945. Orwell je bio oženjen s Eileen O'Shaughnessy, s kojom je usvojio sina Richarda Horatia Blaira. Umrla je tragično, za vrijeme operacije 1945. godine. U jesen 1949., neposredno prije smrti, oženio se Soniom Brownell. Godine 1949. Orwell se obratio Odjelu se istraživanje informacija, vladinoj organizaciji koja je poticala izdavanje anti-komunističke propagande. Ponudio im je informacije o "kripto-komunističkim naginjanjima" nekih od njegovih kolega pisaca i savjete o tome kako najbolje širiti anti-komunističke poruke. Orwellovi motivi za taj čin nisu jasni, ali ne mora značiti da je napustio ideje socijalizma – samo je prezirao staljinizam, kao što naglasio u svojim ranijim radovima. Orwell je umro u dobi od 47 godina od tuberkuloze od koje je vjerovatno obolio u razdoblju opisanom u djelu Down and Out in Paris and London. Posljednje tri godine života je proveo u bolnicama. Zatražio je pogreb u skladu s pravilima anglikanske crkve, te je pokopan u crkvi Svih Svetih u Sutton Courtenayu, u Oxfordshireu pod svojim pravim imenom, Eric Arthur Blair.

Orwellova djela[uredi | uredi izvor]

Većinu svoje profesionalne karijere Orwell je bio poznat ponajprije po novinarskim radovima, kao u britansku štampu tako i u reportažama kao što su Homage to Catalonia (koja opisuje njegove aktivnosti u Španskom građanskom ratu), Down and Out in Paris and London (koja opisuje razdoblje siromaštva u tim gradovima, te u The Road to Wigan Pier (koja opisuje životne uvjete siromašnih rudara sjeverne Engleske). Prema Newsweeku, Orwell "je bio najbolji novinar svog vremena i najbolji arhitekt engleskog eseja još od doba Hazlitta."

Orwell je danas najpoznatiji po svojim romanima Animal Farm/ Životinjska farma and Nineteen Eighty-Four (1984.)/Hiljadu devetsto osamdeset četvrta. Prvi je alegorija korupcije socijalističkih ideala Ruske revolucije od strane staljinističkog sistema, a drugi je Orwellova vizija rezultata totalitarizma. Orwell se vratio iz Katalonije kao čvrsti anti-staljinist i anti-komunist, ali je do kraja života ostao ljevičar i, prema svojim vlastitim riječima, "demokratski socijalist". Još jedno poznato Orwellovo djelo je njegov esej "Politics and the English Language"/Politika i engleski jezik, u kojem se negativno postavlja prema rezultatima političke propagande, službenom jeziku, površnim razmišljanjima o književnim stilovima, vokabularu i na kraju o mišljenju samome. Orwellova briga o prestanku upotrebe jezika za izricanje stvarnosti iskreno se odrazila u njegovom izumu "Newspeaka" ("Novogovora"), jezika izmišljene zemlje Oceanije u romanu 1984. Newspeak je varijanta engleskog jezika čiji je vokabular strogo ograničen od vladinim zakonima. Njegov je cilj postepeno otežati izražavanje misli koje se kose s službenim idejama – i, s vremeno, spriječiti pojavu takvih misli. (usp. Sapir-Whorfova hipoteza). Orwellova književna i politička karijera bila je u raskolu između njegove želje za veću jednakost i društvenu pravdu i njegovog nesigurnog stava prema klasi u koju je i sam pripadao – srednjoj klasi. "Ne možete izgubiti ništa osim svojih h-ova" jednom je rekao, rugajući se tabuima o izgovoru riječi srednje klase.

Citati[uredi | uredi izvor]

  • "Španski rat i ostali događaji 1936.-37. su sve promijenili i poslije toga sam znao gdje sam. Svaka ozbiljna rečenica koju sam napisao od 1936. izravno je ili neizravno napadala totalitarizam i branila demokratski socijalizam, barem ja to tako shvatam.." – Iz eseja "Why I Write" ("Zašto pišem") (http://www.online-literature.com/orwell/897/)
  • "Postoji mnogo ljudi koji mogu biti objektivni o morskim puževim ili o korijenu broja 2, ali postaju shizofrenični ako moraju razmišljati o izvoru vlastitih prihoda" – Iz eseja "Antisemitism in Britain" ("Antisemitizam u Britaniji") [2] (http://www.orwell.ru/library/articles/antisemitism/)


Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Niko i ništa u Parizu i Londonu (Down and Out in Paris and London) (1933)
  • Burmanski dani (Burmese Days) (1934)
  • A Clergyman's Daughter (1935)
  • Keep the Aspidistra Flying (1936)
  • The Road to Wigan Pier (1937)
  • Kataloniji u čast (Homage to Catalonia) (1938)
  • Coming Up For Air (1939)
  • Životinjska farma (Animal Farm) (1945)
  • 1984 (Nineteen Eighty-Four) (1949)

Eseji[uredi | uredi izvor]

  • A Good Word For The Vicar of Bray
  • A Hanging
  • A Nice Cup of Tea
  • AntiSemitism In Britain, see Anti Semitism
  • Arthur Koestler
  • Benefit of Clergy: Some Notes on Salvador Dali, see Salvador Dalí.
  • Books vs. Cigarettes
  • Bookshop Memories
  • Boys' Weeklies and Frank Richards's Reply
  • Charles Dickens
  • Charles Reade
  • Confessions of a Book Reviewer
  • Decline of the English Murder
  • Down The Mine
  • Freedom of the Park
  • Future of a Ruined Germany,
  • Good Bad Books
  • How The Poor Die
  • In Defence of P. G. Wodehouse, see P.G. Wodehouse
  • Inside The Whale
  • James Burnham and the Managerial Revolution
  • Lear, Tolstoy and the Fool, see King Lear, Leo Tolstoy
  • Looking Back On The Spanish War, see Spanish Civil War
  • Mark Twain -- The Licensed Jester, see Mark Twain
  • Marrakech
  • Nonsense Poetry
  • North And South
  • Notes on Nationalism, see nationalism
  • Pleasure Spots
  • Poetry and the Microphone
  • Politics and the English Language
  • Politics vs. Literature: An Examination of Gulliver's Travels
  • Raffles and Miss Blandish
  • Reflections on Gandhi, see Mahatma Gandhi.
  • Revenge is Sour
  • Riding Down The Bangor
  • Rudyard Kipling, see Rudyard Kipling.
  • Shooting an Elephant(1937)
  • Some Thoughts on the Common Toad
  • Spilling The Spanish Beans
  • Such, Such Were The Joys, see public school, Eton
  • The Art of Donald McGill, see Donald McGill
  • The Lion and the Unicorn: Socialism And The English Genius
  • The Prevention of Literature
  • The Spike
  • The Sporting Spirit
  • W B Yeats (essay), see W. B. Yeats.
  • Wells, Hitler And The World State, see Adolf Hitler
  • Why I Write
  • Writers and the Leviathan
  • You and the Atomic Bomb, see Atomic Bomb.

Dodatne informacije[uredi | uredi izvor]

  • James Burnham, čija je knjiga The Managerial Revolution imala velik uticaj na pisanje 1984.
  • Max Barry, pisac novijeg antiutopijskog romana napisanog pod uticajem 1984.


Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Wikicitat
Wikicitat: George Orwell
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: