Gorska

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Gorska je župa u srednjovjekovnom Humu (Humskoj zemlji).

Župa Gorska se prvi put pominje u Ljetopisu popa Dukljanina u 12. vijeku kao 'Gorimita'. Pretpostavka je da su karakteristike područja dale ime ovoj župi. Radi se o brdovitom i gorovitom području smještenom između masiva planine Biokovo i obroncima Matokita. Župa Gorska prostirala se od Vrgorca prema sjeverozapadu, obuhvatajući područja današnjih sela Kutac, Kotezi, Vina, Kokorići, Ravča i Dubravica. Središte župe je na području sela Kozica. Njen sjeverozapadno položeni prostor, paralelno sa jadranskim morem u njegovom zaleđu, omeđen je župom Velika (Veljaci) na istoku, na sjeveru i zapadu župom Imota, a na jugu masivom Biokova, tj. područjem Krajine sa središtem u Makarskoj (Makar). Središte župe nalazilo se u Vrgorcu. Župu je kontrolirala vlasteoska porodica Radivojevići.

Za definiciju župe Gorska najvažnije su povelje i dokumenti iz 15. vijeka. U povelji kralja Ostoje Radivojevićima 1408. navedena je župa Gorska formulacijom 'provinciam Cisalpinam et Transalpinam, dictam Gorscam zupam'. Navedeno ukazuje na dva područja u ukviru župe Gorska. U povelji iz 1434. župa Gorska je navedena kao posjed vlastele Jurjevića, nasljednika Radivojevića. U župu Gorska tada su navedena sela Dragljani, Kozica, Hraštane, Vrhdo i Zahojane. Nešto kasnije, 1444. pomenuto je da je župi Gorska pripadao Vrgorac, a to je njeno najvažnije središte.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Marijan Sivrić, Srednjovjekovna župa Gorska, u: P. Anđelić-M. Sivrić-T. Anđelić, Srednjovjekovne humske župe, Ziral, Mostar 1999, 141-160.