Hadum Jakub-paša

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Stolovao je kao princ namjesnik u Amasiji, a 1490. godine Bajazit II postavlja ga za bosanskog sandžak-bega. U ljeto 1493., sa 8000 vojnika, Jakub-paša kreće u vojni pohod prema sjeverozapadu. Prolazi kroz Jajce i nastavlja pohod preko Une i Kupe i stiže sve do Celja, Ptuja, i Donje Štajerske. Kod Zagreba udara na jug, preko Modruša ka Udbini. Kod prijevoja Sadbar put mu je bio zakrčen kamenjem i drvećem, te biva opkoljen Hrvatima pod vodstvom bana Mirka (Emerika) Derenčina. Ban Derenčin u zamjernu za slobodan put traži da Jakub-paša sa svojom vojskom oslobodi sve kršćanske zarobljenike i preda sav plijen. Jakub-paša predlaže otkupninu za siguran prijelaz, ali do dogovora nije došlo i Jakub-paša sječe čitavu šumu i prokrčuje put do klanca. Ban Derenčin nameće Jakub-paši bitku na otvorenom polju. Jakub-paša kreće u napad 9.IX.1493. Hrvatska vojska se spušta u ravnicu ispod Udbine, gdje se dvije vojske susreću. Hrvatska vojska biva opkoljena i u potpunosti razbijena sa svim zapovjednicima zarobljenim. Poslije ove pobjede, Jakub-paša zaslužno postaje rumelijski beglerbeg. Jakub-paša izvještava sultana Bajazita II da je na ratištu palo 9000, a zarobljeno 11000 hrvatskih vojnika. Krbavska bitka je značila "pravi rasap kraljevstva hrvatskog" i otvaranje kapije prodora prema srednjoj Evropi.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Lista najistaknutijih Bošnjaka