Hoencolerni

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Grb vladarske dinastije Hohencolern.

Hoencolerni (Hohenzollern) njemačka feudalna i vladarska porodica porijeklom iz Švedske iz početka 12. vijeka.

Dvorac Hohenzollern u kojem je nastala istoimena vladarska dinastija.

Hohencolerni su 1415. došli u posjed Brandenburga i postali izborni knezovi rimsko-njemačkog carstva. Početkom 16. vijeka pripala im je istočna Pruska. U 18. vijeku ova vladarska dinastija je uvela Prusku u red velikih svjetskih sila. Nakon francuskog poraza u Francusko-pruskom ratu, Versajskim ugovorom je 18. januara 1871. godine proglašeno Njemačko carstvo. Pruska dinastija Hohencolern je postala vladar novog carstva, čije sjedište je postao Berlin. Novo Njemačko carstvo je ujedinilo sve njemačke države osim Austrije. [1] Od 16. vijeka Hohencolerni imaju više grana: Hehingen, Sigmaringen, Ajgerloh.

Wilhelm II

Najznačajniji pruski Hoencelerni:









Hohencolern dinastija[uredi | uredi izvor]

Porodično stablo vladarske dinastije Hohenzollern.


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: