Intervju

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Naučni razgovor ili intervju (engl. Interview) je svako prikupljanje podataka putem razgovora, s ciljem da se dobijena obavještenja upotrijebe u naučne svrhe. Upitnik po kome se vodi razgovor naziva se osnova razgovora.

Glavne faze izrade interview-a[uredi | uredi izvor]

Izrada interwijua vrši se u nekoliko faza:

1. utvrđivanje osnovnih ciljeva ankete – proizilaze iz općih ciljeva istraživanja i uloge koju je u njemu dobila anketa

2. njihove teorijske i operacionalne izrade – da se postavljeni cilejvi teorijski razrade i zatim što adekvatnije prevedu na operacionalni jezik

3. prilagođavanje operacionalnog plana prikupljanja podataka životnom iskustvu ispitanika u sadržinskom i jezičkom pogledu – upitnik se ne stvara prostim izmišljanjem pitanja koja će u anketi biti postavljena, uspjeh zavisi od toga da li je način kako se prikupljaju podaci ispitanicima razumljiv i pristupačan i da li se tražena obavještenja nalaze u njihovom životnom iskustvu.

4. odluka o formalnom obliku razgovora (pismenog upitnika) i konačnoj strukturi njegove osnove (odredaba osnovnog skupa, izbor tipa i veličine uzorka, društvene i kulturne karakteristike pojedinih dijelova osnovnog skupa i sl.), kao i o finansijskim i kadrovskim mogućnostima. Niz faktora u savremenom društvu djeluje u pravcu ujednačavanja jezika: obavezno školovanje, sve veća pismenost, sve šira rasprostranjenost štampe, radija, televizije, veća teritorijalna pokretljivost stanovništva itd. Treba koristiti jezičko jezgro, koje sačinjava nekoliko hiljada najčešće upotrebljavanih riječi.

Načini ispitivanja[uredi | uredi izvor]

E. Šojh iznosi tri osnovna stajališta o načinu rada ispitivača:

- Blago ispitivanje – naglašavanje neophodnosti da ispitivač uspostavi što prisniji odnos sa ispitanikom i stekne njegovo potpuno povjerenje. Ovako se mogu uspješno prikupljati podaci samo o sadržajima koji imaju dublje značenje u životu ispitanika (o kojima ima iskristalizirano mišljenje). Sljedeća proceduralna pravila:

• anketar mora slušati ispitanika strpljivo i prijateljski, ali i na inteligentan i kritičan način

• anketar mora biti vrlo aktivan u toku razgovora, ali ne smije naređivati, niti davati bilo kakve savjete ili moralne opomene

- Neutralno anketiranje – međusobni odnos između anketara i ispitanika sastoji se u formalnoj učtivosti. Držanje anketara je treba biti, strogo formalizovano i rutinsko. Ovaj metod omogućuje upotrebu anketara sa malim stručnim kvalifikacijama, što olakšava istraživanja većeg obima.

- Oštro ili stogo ispitivanje – vrlo slično saslušanju u istražno-sudskom postupku, razlika je što se razgovor vodi uz saglasnost ispitanika, kao i što se na osnovu dobijenih obavještenja ne preduzimaju nikakve društvene sankcije. Može se primijeniti za prikupljanje nekih činjeničnih podataka, ali nije pogodno za ispitivanje dubljih pobuda i širih psihičkih posljedica ponašanja.

Potrebne osobine anketara[uredi | uredi izvor]

a) dobro poznavanje jezika ispitivane sredine, poznavanje njenog životnog stila i uobičajenog načina ličnog ophođenja

b) tačnost i preciznost u radu

c) izdržljivost u fizičkom i psihičkom pogledu (staloženost, mirnoća itd.)

d) da dovoljno razumije sadržaj ankete i da raspolaže bar elementarnim stručnim znanjima iz oblasti u koju spadaju njeni osnovni problemi

Literatura[uredi | uredi izvor]

dr. Fuad Saltaga, Metodologija drustvenih i pravnih nauka, Sarajevo 2005

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: