Jane Boleyn

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Jane Boleyn, vikontica Rochford (djevojački Jane Parker; 1505 - 1542) je bila engleska plemkinja koja je živjela i bila pogubljena za vrijeme vladavine Henrika VIII.

Mladost[uredi | uredi izvor]

Bila je kćerka Henrya Parkera, 10. barona Morleya, i Alice St John. Poslana je na kraljevski dvor kao četrnaestogodišnjakinja i postala dvorjanka Katarini, kraljici Engleske.

Brak[uredi | uredi izvor]

Godine 1524. ili 1525. udata je za Georgea Boleyna, sina grofa od Wiltshirea, koji je nosio očevu titulu vikonta Rochforda kao titre de courtoisie. Jane je tako bila vikontica Rochford de courtoisie. Iz njihovg braka nije rođeno nijedno dijete. Janina zaova, Anne Boleyn, je udajom za kralja Henrika VIII 1533. godine postala kraljica Engleske.

Udovištvo[uredi | uredi izvor]

Godine 1536. Jane je ostala udovica: njen muž i njegova sestra Anne pogubljeni su na osnovu izmišljene optužnice za incest. Jane je bila ispitivana od strane Thomasa Cromwella, a njeno svjedočenje je bilo presudno. Nije poznato jesu li Janine bukvalne riječi bile uzete kao dokaz ili ih je Cromwell protumačio na način koji je njemu odgovorao. Porodica Boleyn je tako ostala bez muškog nasljednika, koji je bio potreban za grofovije Wiltshire i Ormonde, te za titulu vikonta Rochforda, pošto te titule nisu mogle biti naslijeđene od strane žene niti od strane potomka iz ženske linije. Jane je ipak ostala oslovljavana kao vikontica Rochford de courtoisie.

Jane je postala dvorjanka i sljedećoj Henrikovoj supruzi, svojoj imenjakinji, Jane Seymour. Jane je umrla po porodu, i dvije godine kasnije Henrik je oženio Anu Klevsku. Henrik i Ana Klevska su se složili da ponište svoj brak jer ga zbog međusobne neprivlačnosti nisu ni konzumirali. Opet je ključno bilo Janino svjedočenje - ona je izjavila da joj je kraljica Ana povjerila da sa kraljem nije imala odnose, te je brak na osnovu toga poništen.

Vikontica Rochford je nastavila služiti novoj, petoj Henrikovoj supruzi, Katherine Howard, koja je bila prva rodica njenog muža. Jane je imala uticaj nad mladom i neiskusnom Katherine. Organizirala je njene susrete sa mlađim muškarcima. Na kraju je Katherinina burna predbračna prošlost otkrivena, a zatim i afera tokom braka koju je pomagala Jane Boleyn. Rezultat toga bilo je hapšenje i zatvaranje Jane i kraljice Katherine.

Pogubljenje[uredi | uredi izvor]

Jane i Katherine su bile zatvorene u tvrđavi Tower of London. Jane je pod psihološkim pritiskom imala nervni slom i na kraju izgubila razum. Njena neuračunljivost je značila da joj neće moći biti suđeno, ali kralj je bio odlučan kazniti je zbog njenog učestvovanja u nevjeri njegove supruge, te je stoga izdao zakon kojim je dozvoljeno suđenje i pogubljenje mentalno oboljelih osoba. Jane je stoga bila osuđena na smrt i bez suđenja.

Dana 13. februara 1542. godine pogubljena je Katherine Howard, a odmah nakon nje i Jane Boleyn. Katherine je imala sedamnaest, a Jane Boleyn 36 godina. Jane Boleyn je sahranjena u kapeli tvrđave Tower of London, St Peter ad Vincula.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]