Janko Hunjadi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Janko Hunjadi

Janko Hunjadi (mađarski: Hunyadi János; srpski: Sibinjanin Janko; rumunski: Ioan de Hunedoara; 1407. - 11. august 1456.) bio je vodeća mađarska vojna i politička ličnost u srednjoj i jugoistočnoj Europi tokom 15. stoljeća. Prema većini savremenih izvora, bio je iz plemićke porodice rumunskog porijekla. Savladao je svoju vojnu vještinu na južnim pograničnim dijelovima Kraljevine Ugarske koji su bili izloženi osmanlijskim napadima. Nakon imenovanja za vojvodu Transilvanije i mnogih drugih južnih okruga, preuzeo je odgovornost za odbranu granice.

Hunjadi je usvojio Husitski metod upotrijebivši zaprežna kola u vojne svrhe. Zapošljavao je profesionalne vojnike i mobilizirao lokalne seljake protiv osvajača. Te su inovacije doprinijele njegovim najranijim uspjesima protiv osmanlijskih trupa početkom 1440.-ih. Iako poražen u bici kod Varne 1444. godine i u bici na Kosovu 1448. godine, njegova uspješna "Duga kampanja" po Balkanskim planinama 1443. godine i odbrana Beograda 1456. godine su mu stvorile reputaciju velikog generala.

Janko Hunjadi je bio i ugledni državnik. Aktivno je sudjelovao u građanskom ratu između Vladislava I i maloljetnog Ladislava V. Zahvaljujući popularnosti među plemstvom, Ugarski sabor ga je 1445. godine imenovao jednim od sedam poglavara koji su vodili državne poslove dok kralj Ladislav V ne postane punoljetan. Kad je 1452. godine podnio ostavku na ovu funkciju, Ugarski sabor mu je dodijelio naslijednu titulu grofa Bistrice. Do tada je postao jedan od najbogatijih zemljoposjednika u Kraljevini Ugarskoj čime je sačuvao uticaj u Saboru do svoje smrti.

Hristov prvak (latinski: Atleta Christi), kako ga je spomenuo papa Pio II, je umro otprilike tri sedmice nakon svog trijumfa u Beogradu od kuge koja je izbila u kampu krstaša. Međutim, njegove pobjede nad Osmanlijama spriječile su ih da napadnu Kraljevinu Ugarsku više od 60 godine. Njegova slava je bila presudan faktor u izboru njegovog sina Matije Korvina za kralja 1457. godine. Hunjadi je popularna historijska ličnost među Mađarima, Rumunima, Srbima, Bugarima i drugim narodima u regionu.