Idi na sadržaj

Kamčatka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kamčatka je 1.250 km dugo poluostrvo na krajnjem istoku Rusije s površinom približno 270.000 km2. Smješten je između Tihog okeana na istoku i Ohotskog mora na zapadu.

Poluostrvo Kamčatka, Komandirska ostrva i ostrvo Karaginski administrativno pripadaju Kamčatskom kraju. Većinu od 402.500 stanovnika na poluostrvu čine Rusi, a otprilike 13.000 Korjaci. Više od polovine stanovništva živi u Petropavlovsku Kamčatskom (198.028) i Jelizovu (41.533). Na Kamčatki su i vulkani Kamčatke, koje je UNESCO 1996. proglasio svjetskom baštinom.[1]

Geografija

[uredi | uredi izvor]
Položaj Kamčatke u Rusiji

Velike razlike u klimi pojavljuju se duž poluostrva Kamčatka. Dok sjeverni krajevi jasno leže u subpolarnoj zoni, centralno područje ima četiri različita godišnja doba, a morske obale su također umjerene. Najduži tok čini rijeka Kamčatka, koja teče skoro 700 kilometara od juga ka sjeveru, stvarajući centralnu dolinu poluostrva, koja je okružena velikim vulkanskim lancima. Tvrdi se da se ovdje nalazi najveća svjetska gustoća vulkana i povezanih vulkanskih fenomena. Najviša od njih je Ključevska sopka (4.750 m), dok je najupečatljiviji Kronocki, čiji savršeni konus neki smatraju najljepšim vulkanom na svijetu. U centru Kamčatke je sve poznatija dolina gejzira.[2]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ http://whc.unesco.org/en/list/765
  2. ^ "Kamchatka Peninsula - New World Encyclopedia". www.newworldencyclopedia.org. Pristupljeno 2. 3. 2025.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Kamčatka koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.