Kamčatski kraj

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kamčatski kraj
Камчатский край
Zastava Kamčatskog kraja
Zastava
Grb Kamčatskog kraja
Grb
Kamčatski kraj u državi.
DržavaRusija Rusija
Upravni oblikKraj
Službeni jezikruski
Glavni gradPetropavlovsk Kamčatski
GuvernerAlexey Kuzmitsky
Površina472.300 km2
Stanovništvo358.801
Gustoća1 stanovnik na km2
Pozivni broj22
Veb-sajtwww.ako.kamchatka.ru

Kamčatski kraj (ruski: Камча́тский край) jest federalna jedinica u Rusiji koja obuhvata poluostrvo Kamčatka na krajnjem istoku zemlje. Prema popisu iz 2002. godine u ovom kraju je živjelo 358.801 stanovnika. Administrativno središte kraja je Petropavlovsk Kamčatski.

Kraj je uspostavljen 1. jula 2007. kao rezultat spajanja Kamčatske oblasti i Korjačkog autonomnog okruga nakon referenduma 2005.[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Narod Korjaka živjeli su u ovoj regiji mnogo prije nego što su prvi stigli evropski istraživači.[2] Evropljani su ih opisivali kao ratoboran narod. U 17. stoljeću ruski istraživači prvi su stigli na ovo područje, ali zbog teških klimatskih uvjeta, i neprijateljski raspoloženih stanovnika istraživanja ovih krajeva su otežavana. Nakon što je tokom 18. stoljeća ruski car naredio da se više istražuje Kamčatski kraj, izbile su borbe između starosjedilaca i Rusa. Godine 1768.-1769. bolest velikih boginja gotovo je istrijebila stanovništvo.[3] Godine 1854. na tom području vodile su se borbe između Rusa, Britanaca i Francuza tokom Krimskog rata. Godine 1867., nakon prodaje Aljaske Sjedinjenim Američkim Državama, Kamčatka gubi na značaju s obzirom da putnici više nisu zaustavljali na ovom području tokom putovanja u Aljasku. Tokom posljednjih mjeseci Drugog svjetskog rata Kamčatski kraj je postalo važno mjesto za invaziju sovjetskih trupa na Japan. Nakon rata područje je postalo vojna zona. Ova je zona bila zatvorena za sovjetske državljane do 1990. i za strance do 1991.[4]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kamčatka se nalazi u krajnjem istočnom dijelu Sibira. Ima subpolarnu klimu, s dugim, hladnim zimama i kratkim, blagim ljetima. Oborine u tom području neuobičajeno su veće nego u ostatku istočnog Sibira, zbog zapadnih vjetrova koji dolaze s Japanskog mora. Krajolik je uglavnom planinski, a planinski lanac Sredinny zauzima veliki dio regije. Planina Sredinny ima najviše ledenjaka u sjeveroistočnoj Aziji.[5] Područje također ima veliku gustoću planina koje su aktivni vulkani. Ti su vulkani uvršteni kao mjesto svjetske baštine UNESCO-a.[6] S obzirom da se Kamčkatski kraj nalazi oko Pacifičkog vatrenog prstena, područje je sklono erupciji vulkana i potresima.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Etnički Korjaci i drugi starosjedioci čine vrlo mali postotak stanovništva, dok Rusi čine većinu stanovništva. Stanovništvo Kamčatke je većinski pravoslavno, dok je značajan dio stanovništva nereligiozan. Šamanizam, što je vjerovanje koje obožava duhove i prirodu, još uvijek prakticiraju neki starosjedioci na ovom području. Ruski jezik se uglavnom koristi u Kamčatki, a od ostalih jezika govore se korjački, itelmenski i čuvanski. Prema popisu iz 2002. godine u ovom kraju je živjelo 358.801 stanovnika.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Privreda Kamčatke uglavnom se temelji na ribolovu i preradi prirodnih resursa. Ti resursi uključuju drvo, ugljen i zlato, uključujući drvnu i rudarsku industriju.[7] Kamčatka leži duž glavnih pomorskih ruta, zbog čega pruža usluge poput gradnje brodova, popravka i prijevoza robe.[8] U prošlosti je Kamčatka bila dio regionalne trgovine krznom. Ova trgovina krznom bila je povezana s Kinom i Aljaskom.

Transportacija[uredi | uredi izvor]

Kamčatka je izolirana od ostatka Rusije. Nema željezničke i cestovne pruge koja ga povezuje s ostatkom Rusije. Ulazak ili napuštanje Kamčatke je moguće preko avionskog saobraćaja. Postoji nekoliko aerodroma, poput aerodroma Yelizovo. Letovi iz ovih aerodroma povezuju Kamčatku s ostatkom Rusije. Međutim, nema međunarodnih letova u to područje. Kamčatka također leži uz glavne pomorske rute. Ove pomorske rute povezuju Kamčatku s Aljaskom i istočnom Azijom morem.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 5. 12. 2007. Pristupljeno 5. 11. 2008.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ "Arctic Studies". alaska.si.edu. Pristupljeno 2022-11-05.
  3. ^ Zadonina, N.V. (2008). Chronology of natural and social phenomena in Siberia and Mongolia. Irkutsk: Irkut Publishing House. state un-ta. str.186-349.
  4. ^ Phillips, Julia (2011-11-02). "Welcome to Kamchatka". The Moscow Times (jezik: engleski). Pristupljeno 2022-11-05.
  5. ^ "Russia's federal constituent entities". Federation Council of the Federal Assembly of the Russian Federation (jezik: engleski). Pristupljeno 2022-11-05.
  6. ^ Centre, UNESCO World Heritage. "Volcanoes of Kamchatka". UNESCO World Heritage Centre (jezik: engleski). Pristupljeno 2022-11-05.
  7. ^ "Russia's federal constituent entities". Federation Council of the Federal Assembly of the Russian Federation (jezik: engleski). Pristupljeno 2022-11-05.
  8. ^ News, LNG World (2018-02-16). "Russia's Novatek to splash up to $1.5 billion on Kamchatka LNG hub". Offshore Energy (jezik: engleski). Pristupljeno 2022-11-05.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Internet-web-browser.svg Nedovršeni članak Kamčatski kraj koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.