Kule u Odžaku (Bugojno)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kule u Odžaku su stambeno-fortifikacijski objekati iz osmanlijskog perioda u naselju Odžak, općina Bugojno, Bosna i Hercegovina. Proglašene su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1][2]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Na polovini puta između Gornjeg Vakufa-Uskoplja i Bugojna, od mjesta Vrbanja se odvojenim putem dugim 4 km dolazi do mjesta Odžak, izgrađenog na desnoj obali Vrbasa. Kule udaljene su 200 metara od središta naselja.

Historija[uredi | uredi izvor]

Rustempašića kule su sagrađene krajem 17. vijeka. Braća Rustem-paša Skopljak i Ali-paša Skopljak su došli na prostor koji će se kasnije nazvati Odžakom iz nekog obližnjeg mjesta iz Skopaljske doline.

Rustem-pašin sin, Gazi Ahmed-paša Rustempašić, 1717. godine se prozvao Rustempašićem. Godine 1728. imenovan je za vezira Bosanskog ejaleta, a 1730. imenovan je za beglerbega Rumelije. Umro je na položaju muhafiza Niša 1732. godine.

Potomci Ali-paše Skopljaka, koji je bio hercegovački sandžak-beg 1694. godine, prozvaće se Alipašići sve do prve polovine 19. vijeka, kada će se prozvati Sulejmanpašići, prema imenu Sulejman-paše Skopljaka. Carskim beratom 1804. postavljen je za beglerbega Ćustendila. Godine 1808. postavljen je za mutesarifa Kliškog sandžaka, te iste godine za kajmekana tadašnjeg bosanskog vezira Ali-paše Derendelije. Odigrao značajnu ulogu u slamanju I srpskog ustanka (zapovijedao vojskom koja je ponovo osvojila Beograd). Nakon toga bio je 1815. postavljen na položaj vezira Bosanskog pašaluka u Travniku, a godine 1818. postavljen je na funkciju vezira u Solunu, gdje je i umro. Ukopan je na Kosovu Polju. Njegovi sinovi: Ćor-Mustafa-paša, Ibrahim-beg i Osman-paša (bio posljednji vezir Bošnjak u Bosni) su takođe obavljali visoke funkcije u Bosanskom ejaletu.

Rustempašiša kula[uredi | uredi izvor]

Prvo sagrađena je Gazi Ahmed-pašina kula. Bila je visoka 15 metara i imala je tri sprata. U njenom podrumu nalazio se i bunar sa pitkom vodom, prizemlje kule je bilo kameno, spratovi su bili sagrađeni od drveta, a njeno drveno krovište bilo je pokriveno šindrom. Ta kula zapaljena je 1831. godine, u vrijeme Gradaščevićevog “pokreta za autonomiju”.

U njenoj neposrednoj blizini sagrađena je u isto vrijeme druga Rustempašića kula, koja je opstala do danas.[3] Zaštićena je od daljnjeg propadanja pošto su 1997. godine zamijenjeni krovna konstrukcija i pokrivač krova. Pošto je već duže vremena van bilo kakve funkcije, unutrašnjost je u prilično zapuštenom stanju.

Sulejmanpašića kula[uredi | uredi izvor]

Posljednja sagrađena kula u Odžaku je kula Sulejmanpašića. Izgrađena je krajem 18. vijeka, a bila je zapaljena dva puta: 1814. godine i 1831. godine. Situaciono, izgrađena je oko 350 metara istočno od postojeće Rustempašića kule i nalazila se, u vrijeme kada je građena, van zidina koje su opasavale odžake i kule Rustempašića.[3]

Kula izgrađena je na strmom terenu. Ima kvadratnu osnovu čije su dimenzije stranice oko 9,95 metara. Imala je podrum, četiri sprata i čatmu (kao peti sprat) iznad koje je bilo drveno krovište. Danas se nalazi u ruševnom stanju: od kule su preostala samo četiri obodna zida, koji dosežu visinu nekadašnjeg trećeg sprata.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Hamdija Kreševljaković, Naše starine godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, broj II, Sarajevo, 1954. godine -KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI
  • Ilijas Hadžibegović, Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu između 19. i 20. stoljeća, Historijske monografije 1, Institut za istoriju u Sarajevu.
  • Selma Rustempašić, Odžak i najpoznatije porodice Rustempašići i Sulejmanpašići, Godišnjak 2005, str. 275-290, »Preporod« Bugojno, Bošnjačka zajednica kulture »Preporod«, Opštinsko društvo Bugojno.
  • Dževad Drino, Granica i naselja nahije Uskoplje, Godišnjak 2005, str. 171-198, »Preporod« Bugojno, Bošnjačka zajednica kulture »Preporod«, Opštinsko društvo Bugojno.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Rustempašića kula". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  2. ^ "Sulejmanmpašića kula". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  3. ^ a b "Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI" (PDF). Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991. Pristupljeno 9. 2. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]