Laponci

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Sami flag.svg
Laponci
Područje na kojem žive laponci

Laponci (Lapi, Saami, Sámi) su autohtoni narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije.

Prema nekim procjenama broj laponaca ja između 50.000 - 100.000[1] [2] .

Narod ima dugu historiju, bogatu narodnu baštinu i živi na specifičan način. Sam narod naziva sebe Saami, dok ime Laponci smatraju malo pogrdnim[citat potreban]. Saami su podijeljeni u desetak narodnih skupština koje se dosta razlikuju po kulturno-historijskim karakteristikama, jeziku i načinu života. Neke grupe su sačuvale do danas narodne običaje svojih prednika.

Na sjevernim prostranstvma ruskog poluostrva Kola te manjim dijelom na sjeveroistoku Finske i Norveške žive tri narodne grupe Saamija. Na krajnjem sjeveroistoku Kole nalaze se terski Saami - to je malobrojna grupa koja izumire. Na Koli živi najviše kildinskih Saamija koji su u nekoliko sela uspjeli sačuvati stara obilježja i jezik. Čak imaju i nekoliko škola u kojima se uči i specifični kildinski jezik. Imaju karakteritična narodna kola. Zapadnije od njih živi grupa skoltskih Saamija. Njih je vrlo malo, ali im je očuvana narodna baština s ugroženim jezikom koji se uči u nekoliko škola (postoje čak i skoltski jezični udžbenici).

Na sjeveru Finske, Švedske i Norveške još žive tri laponske grupe. Najmalobrojniji su inarijski Saami koji održavaju živu narodnu tradiciju (glavno sjedište naselje Inari). Na samom sjeveru Norveške, uz fjordove, živi malobrojna grupa pomorskih Saamija. Na njihovoj teritoriji nalazi se i znameniti sjeverni morski rt Nordkapp, a gotovo su ih asimilirali Norvežani. U sjevernoj Finskoj i dijelom Norveškoj živi jedna od najpoznatijih laponskih grupa davvijski Saami. Sačuvana je narodna tradicija i jezik, postoje saamijske škole, izdaju se knjige, časopisi i udžbenici, djeluju posebne radijske postaje i slično.

U sjevernoj i srednjoj Švedskoj i Norveškoj razlikujemo još najmanje četiri grupe Laponaca. Na sjeveru Švedske, u kraju gromadnog gorja s velikim rudnim bogatstvima, žive lulejski Saami. Oni su razmjeno dobro sačuvali svoj jezik, dobri su obrtnici (posebno drvodjelci), imaju razrađen obrazovni sistem, nakladničku i informativnu djelatnost i druge kulturne djelatnosti. Pitejski Saami nastanjuju izduženi prostor oko Botničkog zaliva na Baltičkom moru (i velike luke Lulea), pa sve do norveških obala prema južnim Lofotima na Sjevernom moru. To je i dalje polunomadski narod koji polako izumire. Prema srednjoj Švedskoj i Norveškoj živi manja grupa umejskih Saamija koji su održali raznoliku narodnu tradiciju, ali im je jezik već posve ugrožen iako neke školske sate imaju na svom jeziku. Konačno, na granici Norveške i Švedske prema jugu živi grupa aarjelskih Saamija koji imaju svoje škole na norveškoj strani, a u Švedskoj su gotovo asimilirani. Izdaju i svoje publikacije, uz sudjelovanje u obrazovnom sistemu na vlastitom jeziku.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: