Lastavice

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Lastavice
Lastavica
Lastavica
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
PotkoljenoVertebrata
RazredAves
RedPasseriformes
PorodicaHirundinidae
Sinonimi
Lasta

Lastavice su porodica ptica koja pripada redu vrapčarki (Passeriformes), a koja se sastoji od dvije potporodice: Pseudochelidoninae i Hirundininae. Vrste koje nastanjuju područja umjerene klime, sele se za vrijeme zime u Afriku, južno od Sahare, kada populacije insekata jako opadnu. Vraćaju se u rano proljeće, po čemu su nazvane vjesnici proljeća. Tropske vrste uglavnom ne migriraju, ali ima nekih koje prave kraće selidbe.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Lastavice nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Smatra se da potječu iz Afrike, jer tamo živi najviše vrsta. Također se pojavljuju na mnogim ostrvima. Mnoge vrste imaju veliku rasprostranjenost poput obične lastavice, koja se razmnožava na većini sjeverne hemisfere i zimuje na većini južne. Na području Bosne i Hercegovine najprisutnija je vrsta - Hirundo rustica - lastavica pokućarka. Tijelo joj je s gornje strane metalno tamnoplave boje, na trbuhu bijelo, slabe ružičaste nijanse.[1]

Prilagodile su se mnogim staništima: oko vode, na travnjacima, savanama, močvarama, šumama i šikarama, na farmama i gradovima, od nivoa mora do alpskih područja.

Osobine[uredi | uredi izvor]

Sve lastavice imaju sličan oblik tijela. Prilagodile su se lovljenju u letu razvivši vitko tijelo sa dugim šiljatim krilima. Oblik repa im je vrlo specifičan i po njemu su dobili ime razni predmeti. Sve to im omogućava vrlo efikasan let, sa lakim manevriranjem i jedrenjem i pojačanu izdržljivost. Obično lete prosječnom brzinom od 30-40 km na sat, a tokom leta mogu da piju vodu. Love insekte nad vegetacijom ili nad vodom. Navečer, lastavice se znaju skupljati oko vode da bi se kupale. Na kratko zarone u vodu i brzo izađu, otresajući krila u letu.[2]

Kljun joj je kratak, širok i oštar. Zbog kratkih i relativno slabih nogu se vrlo rijetko kreće po tlu. Duljina tijela je do 20 centimetara.

Gnijezdi se 2-3 puta. Gnijezdo pravi u obliku posude, otvoreno sa gornje strane, u potkrovljima i drugim skrovitim mjestima. Ženka liježe 4-6 jaja i na njima leži i mužjak. Jaja su bijele boje sa tamno sivim ili crvenosmeđim mrljama. O mladima se brinu oba roditelja , a osamostaljuju se nakon 19-23 dana.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]