Marmaray

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Plan podvodnog tunela Marmaray

Marmaray, podvodni transkontinentalni tunel namijenjen željezničkom prometu koji se nalazi u turskom gradu Istanbulu. Dug je 13,6 km te ispod Bosforskog moreuza spaja Evropu i Aziju.[1] Nalazi se 60,46 m ispod morske površine i stoga je najdublji tunel na svijetu. Za prelazak tunelom iz Evrope u Aziju potrebne su četiri minute. Radovi na tunelu počeli su 9. maja 2004., da bi bio sa određenim zakašnjenjem zbog arheoloških pronalazaka svečano otvoren 29. oktobra 2013., na devedesetu godišnjicu nezavisne Republike Turske. Ulaz u stanice i enterijeri će biti ukrašeni motivima iz neolitskog, bizantskog i osmanskog perioda. Osim toga, na umjetničkom platou stanice Yenikapi bit će izložene olupine brodova koji potječu iz 4. i 5. vijeka. U arheološkim iskopinama i radovima koji teku usporedo sa građevinskim projektom Marmaray otkriveno je 13 olupina brodova i oko 35.000 artefakata. Svi će biti izloženi u muzeju koji će biti otvoren u području Stotinu ostrva na Yenikapiju. Radovi na ovom projektu koji je jedan od najvećih infrastrukturnih na svijetu su iznosili četiri milijarde dolara, a kad bude u punom pogonu očekuje se da će kroz tunel dnevno prolaziti milion ljudi. Izgrađeno je 76 kilometara podvodnih cijevnih tunela, podzemnih kupolastih tunela, zakrivljenih tunela, tri nove podzemne stanice, 37 stanica na kopnu, nadzorno-upravljački centar itd. Nadograđuju se postojeće željezničke pruge i rade nove. Projekt je dobio ime Marmaray kombinacijom riječi Marmara Denizi (Mramorno more) i ray (željeznica). Početna tačka tunela je Fatih, a završna Üsküdar.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ www.hrt.hr, "Tunelom spojene Europa i Azija", objavljeno 29. oktobra 2013., pristupljeno 30. oktobra 2013.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]