Masakr u Bijelom Polju
| Masakr u Bijelom Polju | |
|---|---|
| Lokacija | Bjelopoljski srez |
| Datum | januar 1943. |
| Meta | Bošnjaci |
| Vrsta napada | Masovno ubistvo |
| Mrtvih | oko 1.400 |
| Počinioci | Četnici |
Masakr u Bijelom Polju predstavlja masovno ubistvo Bošnjaka bjelopoljskog sreza u januaru 1943, od strane pripadnika Limsko-četničkih sandžačkih odreda pod komandom Pavla Đurišića. Ubijeno je 1.400 osoba, od čega 1.000 civila.
Spaljena su 33 sela na desnoj obali Lima: Voljavac, Gubavač, Rodijelja, Ušanovići, Presečenik, Baturiće, Donji Vlah, Mirojevići, Šolja, Radojeva Glava, Mediše, Pobretići, Donja Kostenica, Stubo, Vrh, Zminac, Šipovice, Negobratina, Osmanbegovo Selo, Dupljaci, Jasen, Kostići, Kaševar, Ivanje, Godijevo, Žilići, Gornja Crnča, Vrba, Gornji Radulići, Crhalj, Kradenik, Sipanje i Ličine. Prema četničkim izvještajima, poginulo je 400 boraca i 1.000 civila. Nakon što su bošnjačke kuće spaljene, stoku su odvele srpske izbjeglice. Italijani su pokušali intervenisati, poslavši dvije pješadijske čete i artiljerijske jedinice, ali su se povukli nakon manjeg sukoba sa četnicima i prijetnje Đurišića da će im objaviti rat.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Čekić, Smail (1996). Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu (PDF). Udruženje Muslimana za antigenocidne aktivnosti. Arhivirano s originala (PDF), 15. 10. 2020. Pristupljeno 16. 3. 2019.