Merkava

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Merkava
Merkava4-pic006.jpg
Svojstva
Posada 4
Dužina 9.04 m
Širina 3.72 m
Visina 2.66 m
Težina 65 t
Oklop i naoružanje
Oklop kompozitni
Osnovno naoružanje 120 mm MG253 glatkocijevni top
Sekundarno naoružanje 2x 7.62 mm mitraljez
1x 12.7 mm mitraljez
1x Mk 19 bacač granata 40 mm
1x minobacač 60 mm
Pokretljivost
Pogon turbopunjivi dizelski motor
1500 KS (1119 kW)
Brzina na cesti 64 km/h
Snaga/težina 23 KS/t
Domet 500 km

Merkava (hebrejski: מרכבה, borbena kola) je glavni borbeni tenk izraelske vojske. Razvoj tenka je započet 1970. godine, a 1979. godine je uveden u operativnu upotrebu. Tenk je defanzivnog karaktera, ali se pokazali da se može koristiti i u ofenzivnim ulogama. Prvi put je u borbi upotrijebljen tokom Libanonskog rata 1982. godine.

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Tokom kasnih 1960-ih godina Izraelci su počeli sarađivati sa Britancima na njihovom tenku Chieftain koji se već nalazio u operativnoj upotrebi oružanih snga UK-a s ciljem kupnje i lokalne proizvodnje tenka od strane Izraela. Dva prototipa isporučena su u sklopu četverogodišnjeg ispitivanja. Međutm, kasnije je odlučeno da se tenk ne prodaje Izraecima (u vremenskom periodu kraja 1960-ih Velika Britanija je bila više prijateljski orijetnisana prema arapskim zemljama i Jordanu nego prema Izraelu), što je Izraelce potaknulo da krenu u vlastiti projekat tenka.

Israel Tal koji je nakon sueske krize bio komadant brigade, pom+novno je pokrenuo planove da Izrael proizvodi tenkove, oslanjajući se na iskustva iz jomkipurskog rata 1973. godine u kojem su izraelske snage nanijele velike gubitke arpaskim vojskama.

Do 1974. godine izrađeni su inicijalni koncepti i proizedeni su prototipovi. Prve fotografije novog tenka objavljene su 14. maja 1977. u jednom američkom časopisu. Godinu kasnije napravljeno je prvih 30 serijskih Merkava koje su predane vojsci za početnu obuku jedinica.

Opće karakteristike[uredi | uredi izvor]

Vatrena snaga[uredi | uredi izvor]

Merkava Mark I i Mark II su naoružane topom M64 kalibra 105 mm, licenciranoj verziji topa M68. Novije verzije Mark III i IV kao glavno naoružanje koriste top kalibra 120 mm koji ima mogućnost ispaljivanja svih vrsta streljiva zapadnog prijekla.

Svaki model Merkave je opremljen sa po dva mitraljeza kalibra 7.62 mm koji se nalaze na krovu kupole kojim se služe komandir i punioc topa i jednim mitraljezom postavljenim koaksijalno pored topa. Minobacač kalibra 60 mm može ispaljivati dimne granate i služi u svrhu suzbijanja ukopanih neprijateljskih protivoklonih timova.

Sve Merkave su također opremljene teškim mitraljezom M2 Browning kalibra 12.7 mm kojim se upravlja daljinskim sistemom. Ovaj mitraljez na tenku se pokazao uspješnim u asimetričnom tipu ratovanja.

Mobilnost[uredi | uredi izvor]

Tenk pokreće turbopunjivi dizelski motor snage 1500 KS kojeg je projektovala njemačka kompanija MTU, a pod licencom ga proizvodi L-3 Communication Combat Propulsion Systems. Tenk može dostići cestovnu brzinu do 64 km/h.

Merkava Mark I[uredi | uredi izvor]

Merkava Mark I

Merkava I je prvi serijski izraelski tenk. Imao je težinu od 63 tone (to je bila velika težina za to vrijeme) i dizelski motor snage 900 KS sa omjerom snage i težine od 14 KS/t. Glavno oružje bio je top sa 105 mm M64 L71A (licencirana kopija britanskog L7). Imao je još i dva mitraljeza 7.62 mm za protivpješadijsku odbranu [1] i 60 mm minobacač postavljenim s vanjske strane tenka. Merkava je prvi put korišten 1982. u Libanonskom ratu u kojem je sudjelovalo 180 Merkava. Nakon rata napravljene su mnoge promjene i otklonjeni neki nedostaci. U tom ratu Merkava 1 je bez problema uništavao sirijske T-62 i T-72 tenkove.

Merkava Mark II[uredi | uredi izvor]

Merkava Mark II je prvi put uvedena u operativnu upotrebu aprila 1983. godine. Iako se u osnovine razlikuje puno Merkave I, došloje do brojnih malih izmjena kao rezultat iskustava iz Libanona 1982. godine. Tenk je bio optimiziran za borbu u urbanim zonama i sukobe nižeg inteziteta, masa i motor nisu povećani u odnosu na Mark I verziju.[2]

Merkava 2 koristi isti 105 mm top i 7,62 mm mitraljeze, a 60 milimetarski minobacač je sada smješten unutar kupole i pokreče se automatski. Napravljena su i manja poboljšanja na SUP-u.

Verzije[uredi | uredi izvor]

  • Merkava 2B – s termalnom optikom i poboljšanim sistemom za upravljane paljbom (SUP)
  • Merkava 2C – unaprijeđena kupola za zaštitu iz zraka
  • Merkava 2D – moderniji kompozitni oklop tijela i kupole

Merkava Mark III[uredi | uredi izvor]

Merkava 3
Merkava 3 BAZ

Merkava 3 je uvedena u službu u decembru 1989. godine i bila je u proizvodnji do 2003. godine. Od 2016. godine Merkava III je najbrojniji tenk u upotrebi IDF-a Promijenjeni su motor, glavni top, i sigurnosni sistem Kao glavno naoružanje uzet je Rheinmetall L44 top 120 mm dužine cijevi 44 kalibra koji je razvijen u Njemačkoj. Ugrađen je snažniji dizelski motor koji razvija 1200 KS. Zbog novog topa i motora težina se povećala na 65 tona. Maksimalna brzina s novim motorom je 60 km/h. .[3] Ostala napravljena poboljšanja su:

  • Vanjski dvosmjerni telefon za sigurnu komunikaciju između tenkova i pješadije
  • Poboljšan spremnik municije za smanjenjem pregrijavanja i mogućnost eksplozije
  • Postavljen novi oklop koji se brzo i lahko zamjeni novim

Merkava 3 BAZ[uredi | uredi izvor]

Merkava 3 BAZ imao je mnoga poboljšanja, uključujući:

  • Poboljšani sistem upravljanja paljbom (SUP) na osnvu kojeg se vrši gađanje pokretnih meta iz pokreta
  • NBC zaštitni sistem
  • Lokalno razvijeni klima uređaj
  • Dodatna poboljšanja u balističkoj zaštiti
  • Merkava 3D imao je dodatni kompozitni oklop na kućištu i kupoli

Dor-Dalet[uredi | uredi izvor]

Posljednja generacija tenka Merkava 3 nazvana je Dor-Dalet (hebrejski: četvrta generacija) koji je ustvari bio prototip za izgradnju Merkave 4.

Merkava 4[uredi | uredi izvor]

Merkava 4 za vrijeme vojne vježbe
Merkava 4
Merkava Howitzer Sholef

Merkava 4 je najnovija generacija tenka Merkava i njegov razvoj je počeo 1999. godine. Serijska proizvodnja počela je 2003. godine.

Novi model ima bolji sistem paljbe (SUP) i prilagođen je urbanoj borbi. S novim sistemom moguće je gađati helikoptere naročito ruski helikopter Mi-24 kojeg koriste Izraelski susjedi. Dodan je i digitalni prikaz ratišta sličan onom na Leclercu. Prikazuje položaj otkrivenih protivničkih ciljeva i susjednih tenkova što smanjuje rizik od otvaranje vatre na prijateljski tenk. Streljivo je pohranjeno u posebne protivpožarne posude koje su zaštita od eksplozije streljiva.

Vozila napravljena na temelju Merkave[uredi | uredi izvor]

Merkava LIC[uredi | uredi izvor]

To su Merkave tenkovi koji su prekombinovani za urbano ratovanje. LIC znači niski intenzitet sukoba. Ti tenkovi su sposobni boriti se protiv gerilaca, i ostalih uličnih ratova.

Merkava Tenkbulenc[uredi | uredi izvor]

To je izvedba teškog ambulantnog vozila koji nije naoružan.Osnovna zadaća mu je prijevoz i pružanje pomoć ranjenicima. Može djelovati na prvim linijama odbrane. Ima stražnja vrata što pojednostavljuje ulazak u vozilo.

Merkava IFV Namer[uredi | uredi izvor]

Namer je teški oklopni transporter napravljen na temelju tijela tenka Merkava IV. Naoružan je 12,7 mm Katlanit RCWS, 7,62 mm mitraljezom i bacačima dimne zavjese. Umijesto 12,7 mm mitraljeza može se ugradit Mk 19 automatski bacač granata.

Merkava Howitzer Sholef[uredi | uredi izvor]

Merkava Howitzer Sholef je samohodni top 155 mm koji je postavljen na tijelo Merkave. Domet mu je veći od 45 km. Može gađati i iz pokreta. Napravljena su dva prototipa. Dosad nije ušao u serijsku proizvodnju.

Specifikacije nodela[uredi | uredi izvor]

Merkava Mark I Merkava Mark II Merkava Mark III Merkava Mark IV
Historija upotrebe
U operativnoj upotrebi 1979–? 1983– 1990– 2004–
korisnik Izraelske odbrambene snage
Ratovi Libanonski rat 1982., prva Intifada, Južnolibanonski sukob, Druga Intifada, Libanonski rat 2006. Južnolibanonski sukob, Prva Intifada, Druga Intifada, Libanonski rat 2006., Rat u Gazi Južnolibanonski sukob, Druga Intifada, Libanonski rat 2006., Rat u Gazi, Operacija "Zaštitni rub" Libanonski rat 2006., Rat u Gazi, Operacija "Zaštitni rub"
Historija proizvodnje
Projektant MANTAK
Proizvođač MANTAK
Proizvodnja 1979–83 1983–89 1990–2002 2003–
Broj proizvedenih primjeraka 250 580 780 360
Specifikacije
težina 61 t 62 t 63.5 t 65 t
Dužina rear to muzzle: 8.30 m (27 ft 3 in)
without gun: 7.45 m (24 ft 5 in)
rear to muzzle: 9.04 m (29 ft 8 in)
without gun: 7.60 m (24 ft 11 in)
Širina 3.70 m (12 ft 2 in) (bez bočnih zaštita) 3.72 m (12 ft 2 in) (bez bočnih zaštita)
Visina 2.65 m (8.7 ft) 2.66 m (8.7 ft)
Posada 4 (komadir tenka, punioc topa, nišandžija i vozač). Može prevoziti pješadiju.
Oklop lijevani i vareni čelik u razmaknutoj konfiguraciji lijevani i vareni čelik u razmaknutoj konfiguraciji sa kompozitnim i dodatnim oklopom na stranama kupole modularni kompozitni oklop
Glavno naoružanje 105 mm M64 L71A užljebljeni top 120 mm top MG251 120 mm top MG251
Spremnik municije 53 do 62 projetila, po 6 u kontejneru 46 projetila 48 projetila
Sekundarno naoružanje 2-3 × FN MAG58
1 × 60 mm minobacač postavljen sa vanjske strane tenka
12 bacača dimne zavjese
2-3 × FN MAG58
1 × 60 mm interno postavljen minobacač
12 bacača dimne zavjese
Motor Teledyne Continental AVDS-1790-6A 908 KS, V12, zrakom hlađeni dizelski motor Teledyne Continental AVDS-1790-7A 950 KS, V12, zrakom hlađeni dizelski motor Teledyne Continental AVDS-1790-9AR 1200 KS, V12, zrakom hlađeni dizelski motor General Dynamics GD883 (MTU883) 1500 KS, V12, vodom hlađeni dizelski motor
Transmisija Allison CD850-6BX (2 stepena naprijed/ 1 nazad) Renk RK 304 (4 stenena naprijed) Renk RK 325[4] (5 stepeni naprijed/ 1 nazad)
Ubrzanje 0–32 km/h 15 sekundi 13 sekundi 10 sekundi[5] <10 sekundi
Omjer snage i mase 14.8 KS/t 15.3 KS/t 18.8 KS/t 23 KS/t
Klirens 0.53 m 0.45 m
Kapacitet rezervoara 900 litara 1,100 litara 1,400 litara
Radijus kretanja 400–500 km 500 km
Maks. cestovna brzina 46 km/h[6] 55 km/h 60 km/h 64 km/h

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Merkava Mk 1". Israeli Weapons. Arhivirano s originala, 26. 5. 2008. Pristupljeno 4. 7. 2008.
  2. ^ "Merkava Mk 2". Tanks. Israeli Weapons. Arhivirano s originala, 4. 7. 2008. Pristupljeno 4. 7. 2008.
  3. ^ "Merkava Mk 3". Tanks. Israeli Weapons. Arhivirano s originala, 26. 5. 2008. Pristupljeno 4. 7. 2008.
  4. ^ "Merkava Mark 4", Eurosatory, IL: MoD, 2010, arhivirano s originala, 25. 5. 2010.
  5. ^ Archived copy, arhivirano s originala, 6. 5. 2016, pristupljeno 7. 4. 2019CS1 održavanje: arhivirana kopija kao naslov (link).
  6. ^ Archived copy, arhivirano s originala, 5. 11. 2016, pristupljeno 7. 4. 2019CS1 održavanje: arhivirana kopija kao naslov (link).