Mississippi (rijeka)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Mississippi

Mississippi (eng. Mississippi River) je rijeka u Sjevernoj Americi, tačnije u Sjedinjenim Državama. Sam Mississippi je dug 3733 km.

U geografskoj literaturi se dužina Mississippija često računa zajedno sa dužinom rijeke Missouri (fon. Mizuri). Mississipi i Missouri zajedno su najduži riječni tok u Sjevernoj Americi i jedan od najdužih riječnih tokova Svijeta.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Izvor rijeke[uredi | uredi izvor]

Mississippi je rijeka koja nastaje oticanjem iz jezera, tj. nema izvor u klasičnom smislu te riječi. Jezero Itasca iz kojeg odlijevanjem nastaje rijeka Mississippi nalazi se u američkoj državi Minnesoti. Jezero se nalazi na oko 450 metara nadmorske visine. Naziv rijeke dolazi iz indijanskog Odžibvej jezika i ima značenje velika rijeka. U indijanskom Algonkin jeziku naziv rijeke znači i otac rijeka. Danas je područje jezera iz kojeg otiče rijeka zaštićeno kao državni park prirode.

Tok i sliv rijeke[uredi | uredi izvor]

Rijeka Mississippi generalno govoreći teče od sjevera ka jugu Sjedinjenih Država. Tok rijeke se geografski dijeli na gornji tok Mississippija (od izvora pa do ušća rijeke Ohajo u Misisipi), i donji tok Misisipija (od ušća rijeke Ohio do delta Mississippija). Mississippi ima veliki broj većih i manjih pritoka. Sama rijeka skoro da fizički u potpunosti dijeli Sjedinjene Države na dva dijela, istočni i zapadni. Područja kojima rijeka protiče, danas su uglavnom gusto naseljena. Zato ne čudi činjenica da postoji veliki broj mostova preko ove rijeke. Mnogi od njih su opjevani u pjesmama ili opisani u literaturi dok su neki postali i simboli naselja ili država u kojima se nalaze. Slivno područje Mississippija obuhvata skoro cijeli prostor između Američkih kordiljera i Apalačkog gorja te između velikih jezera i Meksičkog zaljeva. Samo manji dio ovog područja pripada slivu velikih jezera na sjeveru ili rijeci Rio Grande na jugu.

Ušće rijeke[uredi | uredi izvor]

Mississippi se ulijeva u Meksički zaljev nekih 160 km južno od grada New Orleansa. Pošto su vode rijeke tokom mnogih vijekova nanijele dosta materijala (šljunka, pijeska, zemlje, kamena) do ušća, rijeka je na samome ušću stvorila mnoštvo korita, manjih ili većih tokova i močvara. S vremenom je došlo do prijetnje da rijeka u potpunosti promijeni tok između grada New Orleansa i ušća u okean. Da bi spriječili krajnje ostvarenje ovog prirodnog fenomena a time i veliku prirodnu katastrofu, vlasti i ljudi s ovih prostora su radili na dugotrajnom i teškom projektu ponovnog ukorićenja rijeke. To je rađeno uglavnom produbljavanjem glavnog korita kao i dizanjem kompleksnog niza nasipa oko glavnog i niza manjih korita. Interesantna je i činjenica da se na ušću, tzv. delti Mississippija neslana voda rijeke ne miješa odmah u većoj količini sa slanom vodom okeana već biva nošena golfskom okeanskom strujom oko poluotoka i države Floride prije nego se u potpunosti pomiješa s okeanskom vodom.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prvi Evropljani koji su ugledali ovu moćnu rijeku bili su španski konkvistadori. To se je dogodilo 8-og maja 1541 a njihov vođa Hernando De Soto rijeci je tad dao ime Rio de Espiritu Santo (rijeka duha svetog). Kasnije, u 17-tom vijeku, su u ova područja stigli Francuski istraživači koji će na osnovu indijanskog naziva za manji dio rijeke u blizini jezera Itaska, ciljelom riječnom toku dati ime Misisipi. To su bili Louis Joliette i Jacques Marquette.

1682. godine Cavalieri i de Tonty su zauzeli cijeli sliv Misisipija za Francusku krunu nazivajući Misisipi rijekom Colbert po Jeanu Baptisteu Colbertu tadašnjem francuskom ministru financija i utemeljitelju francuske kraljevske mornarice a područja oko rijeke Misisipi Luizijanom (eng. Louisiana) po tadašnjem francuskom kralju Luisu XIV. Grad Nju Orlins (eng. New Orleans) su utemeljili Francuzi 1718. Nakon francuskog gubitka svih područja na sjeverno američkom kontinentu rijeka Misisipi je postala granicom između Britanskog i Španskog kraljevstva. Britanci su kontrolirali teritoriju istočno od Misisipija a Španci teritoriju zapadno od rijeke. Ugovorom iz 1800., Luizijana iz španskog vlasništva nakratko dolazi u posjed Francuske. Sjedinjene Američke države su kupile Luizijanu od Francuske 1803. godine.Zemlju zapadno od Misisipija su uzeli od španskog kraljevstva u seriji ratnih sukoba. Henry Rowe Schoolcraft 1832. otkriva izvor rijeke.

Početkom devetnaestog vijeka na rijeci se javljaju prvi parobrodi. Oni će dominirati ovom rijekom tokom cijelog devetnaestog vijeka.

Osim ekonomskog i transportnog značaja za cijelu Ameriku, ovi brodovi su ostavili traga i u američkoj književnosti i muzici. U to vrijeme često su se dešavale utrke parobroda. Jedan od tih brodova je bio i legendarni parobrod New Orleans koji je ujedno bio i prvi parobrod koji je preplovio sveukupan brodoplovan tok rijeke Misisipi. U američko-britanskom ratu iz 1812te odigrala se je i bitka kod Nju Orlinsa iz koje su Amerikanci izašli kao pobjednici. U blizini rijeke kod grada Vicksburga desila se je i bitka između Sjevera I Juga u američkom građanskom ratu. Grad Čikago je početkom 20-tog vijeka kanalom bio povezan sa rijekom Misisipi (putem rijeke Illinois). Time je kanalizacija Čikaga umjesto u jezero Michigan(Mičigen) bila preusmjerena u Misisipi. Krajem devetnaestog kao i u dvadesetom vijeku izgrađen je veliki broj mostova preko rijeke.

Danas mnogi od njih predstavljaju turističku atrakciju. Na ovoj rijeci je Ralph Samuelson 1922. godine izmislio i usavršio skijanje na vodi.

Najveće pritoke i gradovi[uredi | uredi izvor]

Mississippi ima puno velikih i ogroman broj manjih pritoka što ne čudi s obzirom da razvodi vodene tokove s većeg dijela Sjedinjenih Država. Neke od tih pritoka su:

Kraj obala rijeke Mississippi se također razvio i veliki broj naseljenih mjesta. Neki od najvećih gradova na obali Mississippija su:

Kultura[uredi | uredi izvor]

Rijeka Misisipi je poslužila i kao pozornica za roman Hermana Melvilla i Marka Twaina. Poznati Twainov roman život na Misisipiju opisuje život na rijeci i uz rijeku kroz putovanje rijekom glavnog junaka Hacklberrija Finna dok Melvillov roman predstavlja rijeku kao metaforu za cijele Sjedinjene države. Misisipi je vrlo čest motiv u američkoj country muzici. Na ušću rijeke Misisipi crni robovi i njihovi izravni potomci su utemeljili posebnu vrstu bluza,tzv. Delta blues.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: