Mjerna jedinica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Mjerna jedinica je veličina definisana i prihvaćena dogovorom s kojom se u svrhu mjerenja uspoređuju druge istovrsne veličine. Odnos mjerene veličine i mjerne jedinice je brojevna vrijednost, a vrijednost mjerene veličine se iskazuje proizvodom brojevne vrijednosti i mjerne jedinice.

Zakonite mjerne jedinice su mjerne jedinice čija je upotreba propisana Zakonom o mjerenju.

U Bosni i Hercegovini primjenjuju se mjerne jedinice Međunarodnog sistema jedinica (SI), decimalne jedinice, iznimno dopuštene jedinice izvan SI i složene mjerne jedinice.

U većini zemalja svijeta zakoniti sistem mjernih jedinica je SI metrički sistem (internacionalni sistem, od francuskog naziva Système international). Drugi sistem, u upotebi u SAD i nekim drugim zemljama je anglosaksonski sistem mjera.

Osnovne jedinice SI sistema[uredi | uredi izvor]

Međunarodni sistem mjernih jedinica se sastoji od osnovnih jedinica koje se mogu koristiti zajedno sa odgovarajućim prefiksima. Postoji sedam osnovnih jedinica koje predstavljaju različite fizičke veličine. Iz tih osnovnih jedinica se dobijaju izvedene jedinice.

Osnovne SI jedinice
Ime Simbol Količina
metar m
kilogram kg masa
sekunda s vrijeme
amper A električna struja
kelvin K temperatura
kandela cd intenzitet osvjetljenja
mol mol količina materije

Prefiks se koristi da se proizvede veći ili manji iznos originalne veličine. Određeni su tako da je sljedeći uvijek 10 puta veći (ili manji) od prethodnog.

Prefiks
jota
zeta
eksa
T peta
tera
giga
mega
kilo
hekto
nema
deci
centi
nema
mili
mikro
nano
piko
femto
ato
zepto
jokto

Metrički sistem uveden je 1795. originalno sa 6 prefiksa.

Složene mjerne jedinice[uredi | uredi izvor]

Složene mjerne jedinice su jedinice sastavljene od jedinica različitih grupa. Tako je jedinica koja se koristi za izražavanje brzine vozila kilometar na sat (oznaka km/h) sastavljena od decimalne jedinice od metra i jedinice za vrijeme sat.

Stare mjerne jedinice[uredi | uredi izvor]

Stare mjerne jedinice su pojedinačne jedinice ili njihove skupine koje su se koristile u različitim peroidima, na različitim mjestima i u različite svrhe, pa se nalaze u historijskim dokumentima, pisanoj i usmenoj književnosti. Mnoge su stare mjerne jedinice napuštene uvođenjem Metarskoga sistema (Metarska konvencija) u drugoj polovini XIX vijeka (na primjer hvat, lakat, palac, unca itd), te konačno uvođenjem Međunarodnoga sistema jedinica u drugoj polovini XX vijeka (na primjer standardna atmosfera, kilopond, konjska snaga, mikron i drugo).

Izvedene jedinice SI s posebnim nazivima i znacima[uredi | uredi izvor]

Naziv Oznaka Veza s drugim jedinicama SI Veličina
bekerel Bq 10−1 aktivnost radioaktivnog izvora
Celzijusov stepen o C K Celzijusova temperatura
džul J N m rad, energija, toplina
farad F C/v električni kapacitet
grej Gy J/kg apsorbirana doza ionizirajućeg zračenja
henri H Wb/A induktivnost
herc Hz s−1 frekvencija
kulon C A s elektricitet
luks lx lm/m2 osvjetljenje
lumen lm cd sr svjetlosni tok
njutn N kg m/s2 sila
om W V/A električni otpor
paskal Pa N/m2 pritisak
radijan rad 1 ugao
simens S A/V električna vodljivost
sivert Sv J/kg ekvivalentna doza
steradijan st 1 prostorni ugao
tesla T N/(A m) magnetna indukcija
vat W J/s snaga
veber Wb T m2 magnetni tok
volt V W/A električni potencijal, napon, elektromotorna sila

Izvedene jedinice SI bez posebnih naziva i znakova[uredi | uredi izvor]

Naziv Oznaka Veličina
kvadratni metar m2 površina
kubni metar m3 zapremina
recipročni metar m−1 valni broj
metar u sekundi m/s brzina
metar u sekundi na kvadrat m/s2 ubrzanje
kilogram po kubnom metru kg/m3 gustoća
džul po kvadratnom metru J/m2 energijska gustoća

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

SI sistem

Izvor[uredi | uredi izvor]

THE INTERNATIONAL SYSTEM OF UNITS (SI) Arhivirano 3. 6. 2016. na Wayback Machine

mjerne jedinice


Nedovršeni članak Mjerna jedinica koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.