SI sistem

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Naslovna stranica brošure "Međunaraodni sistem jedinica"

Međunarodni sistem jedinica (SI sistem) (francuski: Système International d'Unités) predstavlja u fizici najrasprostranjeniji sistem mjernih jedinica za fizikalne jedinice. U većini država upotreba međunarodnog sistema jedinica je propisana zakonom, što posebno važi za trgovinu.

Mjesto primjene[uredi | uredi izvor]

Mjesto primjene SI sistema jedinica obuhvata fizičke veličine. Nefizičke veličine (npr. ekonomske, socioekonomske itd.) nisu obuhvaćeni SI sistemom jedinica.

Opće gledano postoji mogućnost da fizičke veličine budu prikazane i u drugim jedinicama. U pojedinim oblastima nauke i ekonomije dotično je i u današnjici uobičajeni i u pojedinim državama čak i zakonski dozvoljeno. Za međunarodnu razmjenu je jedan internacionalno jedinstven sistem jedinica svrsihodan, jer na taj način bivaju otklonjene nejasnoće i grješke pri preračunjavanju. Toj svrsi služi i SI sistem, pri čemu jedinice različitih mjernih sistema ne bi trebale biti miješane pri upotrebi.

Historija[uredi | uredi izvor]

SI sistem je usvojen 1960. i zasniva se na sedam po konveciji usvojenih osnovnih mjernih jedinica za sedam odgovarajućih veličina. Internacionalno, SI jedinice su obuhvaćene standardom ISO 2955. Djelimično se SI jedinice mogu naći i u ISO 2950 standardu.

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Jedna mjerna jedinica ima svoje pisano ime i jednu oznaku. Imena se, zavisno od jezika, mogu razičito pisati (npr. engleski: degree Celsius, francuski: degré Celsius, njemački: Grad Celsius). Oznake mjernih jedinica su svugdje iste (npr.  °C).

Oznaka spaja brojku sa jedinicom SI sistema i piše se sa malim odstojanjem poslije brojke. Dotično važi i za pisanje temperature u stepenima Celzija.

Osnovne mjerne jedinice[uredi | uredi izvor]

Veličina Oznaka u formuli Osnovna mjerna jedinica Oznaka Definicija
dužina metar m Metar je dužina putanje koju u vakumu pređe svjetlost za 1/299 792 458 sekundi.
masa kilogram kg Kilogram je masa međunarodnog etalona kilograma.
vrijeme sekunda s Sekunda je trajanje od 9.192.631.770 perioda zračenja, koje odgovara prijelazu između dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133Cs
jačina električne struje amper A Amper je jačina stalne električne struje, koja, kad se održava u dvjema pravim paralelnim provodnicima neograničene dužine i zanemarljivog kružnog presjeka, koji se nalaze u vakuumu na međusobnom rastojanju od 1 metra, prouzrukuje među tim provodnicima silu koja je jednaka 2 · 10 −7 njutna po metru dužine.
temperatura kelvin K Kelvin je termodinamička temperatura, koja je jednaka 273,15om dijelu termodinamičke temperature trojne tačke vode.
količina supstance mol mol Mol je količina supstance (tvari) sistema koji sadrži toliko elementarnih jedinica koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12C.
svjetlosna jačina kandela cd Kandela je svjetlosna jačina u datom pravcu koji emituje monohromatsko zračenje frekvencije 540 · 1012 herca i čija je energetska jačina u tom pravcu 1/683 vata po steradijanu.
1) Između termodinamičke temperature T i temperature u celzijusima t postoji sljedeća veza: T/K= t/°C + 273,15

Trenutno se radi na definiciji mase koja bi se zasnivala na masi atoma, a ne na određenom etalonu (prototipu).

Izvedene jedinice[uredi | uredi izvor]

Veličina Oznaka u formuli Izvedena mjerna jedinica Oznaka U osnovnim jedinicama
površina kvadratni metar m2
zapremina kubni metar m3
ugao u ravni ,... (sva grčka slova) radijan rad
prostorni ugao steradijan sr
gustoća kilogram po kubnom metru; kg/m3;
frekvencija herc Hz
brzina metar u sekundi m/s
ubrzanje metar u sekundi na kvadrat m/s2
sila njutn N
pritisak paskal Pa
energija joule (džul) J
snaga vat W
električni napon (električni potencijal) volt V
količina elektriciteta (naelektrisanje) coulomb (kulon) C
magnetni fluks veber Wb
električni otpor om (ohm) Ω
električna provodnost siemens S
induktivnost henri H
Električni kapacitet farad F
magnetna indukcija, indukcija tesla T
jačina električnog polja volt po metru ili
njutn po kulonu
V/m ili
N/C
jačina magnetnog polja amper po metru A/m
permeabilitet henri po metru H/m
svjetlosni fluks lumen lm
osvijetljenost lux (luks) lx
impuls Njutnsekunda Ns
aktivnost radioaktivnog izvora becquerel (bekerel) Bq
apsorbirana doza ionizirajućeg zračenja grey (grej) Gy
entropija džul po kelvinu J/K

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]