Mrežasta formacija srednjeg mozga

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Mrežasta formacija
Formatio reticularis
Gray701.png
Osovinski presjek mosta na gornjem dijelu ponsa (Formatio reticularis je ozmačena lijevo.)
Gray694.png
Section of the medulla oblongata at about the middle of the olive. (Formatio reticularis grisea and formatio reticularis alba labeled at left.)
Identifikatori
Gray's p.784
MeSH A08.186.211.132.772
NeuroLex ID Reticular formation
Dorlands
/Elsevier
f_13/12374790
TA A14.1.00.021
A14.1.05.403
A14.1.06.327
FMA 77719
Anatomska terminologija

Mrežasta formacija srednjeg mozga ili kratko mrežasta formacija i retikulatna formacija(lat. formatio reticularis) je mreža međusobno povezanih jezgara koja su razmještena kroz moždano stablo. TOva struktura nije dobro anatomski definirana, zbog toga što uključuje neurone koji se nalaze u različitim dijelovima mozga.[1][2][3][4][5]

Neuroni mrežaste formacije imaju sržnu ulogu u održavanju ponašanja ponašanja uzbuđenja i svijesti. Funkcije retikulne formacije su neuromodulatorne i premotorne. Neuromodulatorne funkcije se prvenstveno nalaze u prednjem sektoru mrežaste formacije, a premotorne funkcije su lokalizirane više u neuronima zadnjih regija.[6][7] [8] Retikulatna formacije je podijeljena u tri stupca:

U rafa jezgru je mjesto sinteze neurotransmitera serotonina, koji ima važnu ulogu u regulaciju raspoloženja. Magnoćelijsko crveno jezgro je uključeno u motornu koordinaciju. Parvoćelijsko jezgro regulira smjenu udah/izdah. [9]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Raference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, ISBN 978-1-59377-200-0:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC |ref=refPritchard.}}
  2. ^ Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4: http://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22. |ref=refButler.}}
  3. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  4. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  5. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine (5th ed.). Oxford University Press
  6. ^ Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.
  7. ^ Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, ISBN 978-3-211-73970-9.
  8. ^ England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.
  9. ^ http://thebrain.mcgill.ca/flash/a/a_11/a_11_cr/a_11_cr_cyc/a_11_cr_cyc.html

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]