Narodno pozorište Kosova
![]() | |
Narodno pozorište Kosova 2012. u Prištini | |
Adresa | Trg Majke Terezije br. 21 10000 Priština Priština Kosovo |
---|---|
Koordinate | 42°39′48″N 21°09′52″E / 42.6632°N 21.1645°E |
Vlasnik | Vlada Kosova |
Vrsta | javno pozorište |
Izgradnja | |
Otvoreno | 1946. |
Ponovo izgrađeno | 1949. |
Web stranica | |
www |
Narodno pozorište Kosova (albanski: Teatri Kombëtar; srpski: Narodno pozorište / Народно позориште) pozorište je osnovano 1946. u gradu Prizrenu, na Kosovu. U toj zemlji predstavlja najbolje rangiranu pozorišnu ustanovu, s najvećim brojem produkcija. Jedino je javno pozorište na Kosovu, pa ga novčano podupire Ministarstvo kulture, omladine i sporta. Produciralo je više od 400 premijera koje je gledalo više od 3 miliona gledalaca.[1]
Historija
[uredi | uredi izvor]
Osnivanje
[uredi | uredi izvor]Narodno pozorište Kosova osnovano je 1946. u Prizrenu i bilo je prvo profesionalno pozorište na Kosovu nakon Drugog svjetskog rata. U početku je nazvano Narodno pokrajinsko pozorište i bilo je smješteno u sportskom centru "Partizan". Taj objekt imao je vrlo malu pozornicu i nije ispunjavao osnovne uslove za mjesto koje bi se moglo upotrebljavati kao pozorište. Pozorište su osnovali Pavle Vugrinac, Milan i Cica Petrović, koji su okupili mlade glumce voljne da rade, a za generalnog direktora imenovan je Shefqet Musliu. Pošto se osoblju priključilo 14 entuzijasta umjetnosti, koji su priredili dvije premijere, pozorište je službeno osnovano 7. oktobra 1945.[2]
Prva izvedena predstava bila je Topi i sheqerit autora Glishiqa, a pratile su je još 16 premijera i dvije turneje širom Kosova. Godine 1946. pozorište je premješteno u Prištinu, gdje je prekinulo rad zbog izgradnje novog pozorišnog objekta. Mnogi glumci tražili su novi posao u drugom aktivnom pozorištu. Poslije dvije godine, Ministarstvo prosvete i kulture Srbije službeno je najavilo ponovni početak rada pozorišta 1. maja 1949.[3] Milutin Janšić imenovan je za generalnog direktora, a prva predstava koja je izvedena u novom pozorišnom objektu u Prištini nakon dvogodišnje pauze bila je predstava "Most" u režiji Dragutina Todića.[4]
Godine 1951. donesen je Zakon o narodnom pokrajinskom pozorištu, koji je ubrzao razvoj pozorišta. Mnogo novih glumaca pridružili su mu se, ali u odsustvu profesionalnih reditelja, njih dvojica – Abdurrahman Shala i Muharrem Qena – obučeni su pod nadzorom Dobrice Radenkovića.[5] Tokom narednih godina, generalni direktori bili su Azem Shkreli i Ramiz Kelmendi, koji su nastavili razvijati pozorišnu aktivnost na Kosovu. Raspad Jugoslavije tokom devedesetih godina 20. stoljeća utjecao je i na pozorišnu aktivnost. Nakon rata na Kosovu, ime je promijenjeno u Narodno pozorište Kosova.[6]
Aktivnost tokom i nakon rata na Kosovu
[uredi | uredi izvor]
Od 1981. do kraja rata na Kosovu radilo je pod političkim pritiskom Srbije, pa su mnogi albanski umjetnici otpušteni i stvorena uporedna obrazovna kućna pozorišta. Većina otpuštenih umjetnika nastavila je karijeru u uporednim pozorištima, a neki od njih danas su dio profesionalnog osoblja Narodnog pozorišta.[6] Godine 1999, nakon rata na Kosovu, ime pozorišta promijenjeno je u Narodno pozorište Kosova. Tokom sljedećih deset godina održale su se mnoge međunarodne i nacionalne predstave i festivali. Uprkos socijalnim nemirima i političkim pritiscima, pozorište je postiglo nagrade za kreativnost na festivalima poput "Sterijinog pozorja" u Novom Sadu, "Festivalu malih i eksperimentalnih scena" u Sarajevu i drugih međunarodnih pozorišnih skupova.[7] Pozorište priređuje događaje koji omogućuju izvođenje međunarodnih predstava na pozornici u Prištini, koji su veoma posjećeni. Neki od tih događaja su: Njemačka i Švajcarska sedmica, kao i Sedmica frankofonije.[8]
Obrazovanje vlastitog osoblja
[uredi | uredi izvor]U nedostatku akreditirane ustanove za obrazovanje novih glumaca i članova osoblja, radnici pozorišta osnovali su pedesetih godina 20. stoljeća pozorišni studio u kojem bi se novi članovi mogli obrazovati i obučavati prema potrebama pozorišta. Taj studio trajao je dvije godine i obučeno je 14 članova. Više ne postoji jer zemlja sad posjeduje profesionalne ustanove koje rade taj posao. Poslije su glumci i reditelji pohađali kurseve u inostranstvu i vratili se kako bi razmijenili znanje i iskustva s kolegama. Poslije nekoliko godina, pozorište je imalo umjetnike, scenske menadžere, kostimografe, scenografe i kvalificirano osoblje. Sarađivalo je s Akademijom za pozorište, film, radio i televiziju Srbije. Godine 1970. osnovana je dramska grupa koja je nudila pojedinačno likovno obrazovanje mladim entuzijastima koji su značajno doprinijeli pozorištu. Neki od njih bili su: Faruk Begolli, Bekim Fehmiu, Ekrem Kryeziu, Qemajl Sokoli i Enver Petrovci.[9]
Predstave
[uredi | uredi izvor]Repertoar pozorišta sastoji se od dramskih predstava nacionalnih i međunarodnih reditelja. Producirane predstave bile su dio mnogih međunarodnih festivala, na kojima su dobivale umjetničke nagrade i pozitivne komentare umjetničkih kritičara. Do 1989. pozorište je produciralo više od 400 premijera i približno 10.000 repriza. Te predstave gledalo je više od 3,2 miliona ljudi na Kosovu i u inostranstvu. Osim predstava na albanskom jeziku, producirane su i predstave na srpskom i drugim slavenskim jezicima.[6]
Značajne produkcije 2008.
[uredi | uredi izvor]
- Çifti Martin (režija: Bekim Lumi)
- Motra e katërt (režija: Agim Sopi)
- Tartufi (režija Rahim Burhan)
- UUUH (režija: Isë Qosja)
- Liria po vjen (režija: Agim Selimi)[6]
Značajne produkcije 2009.
[uredi | uredi izvor]
- Dejzilend (režija: Agon Myftari)
- Bodrumi (režija: Fadil Hysaj)
- Rebelët (režija: Bujar Luma)
- Mashtruesit (režija: Clement Peretjatko)
- Vdekja dhe vasha (režija: Fatos Berisha)
- Shkëlqesi (režija: Enton Kaca)
- Norway.Today (režija: Zana Hoxha Krasniqi)[6]
Značajne produkcije 2010.
[uredi | uredi izvor]
- Macja mbi catinë e nxehtë (režija: Florent Mehmeti)
- Peer Gynt
- Beselam pse me flijojnë
- Heštja (režija: Arta Kallaba)
- Lidhje gjaku (režija: Fadil Hysaj)
- Clooser[6]
Značajne produkcije 2011.
[uredi | uredi izvor]- Fizikanët (režija: Isë Qosja)
- Cubi i Kukurrecit (režija: Ilirjana Arifi)
- Majmuni i Diellit (režija: Olle Tornqvist)
- Nata e Helverit (režija: Altin Basha)
- Udhëtimi (režija: Ilire Celaj)
- Nata e dymëbdhjete (režija: Ilir Bokši)
- Leksikoni i Yumitologjise (režija: Oliver Frljic)
- Duke pritur Godon (režija: Drita Begolli)[6]
Značajne produkcije 2012.
[uredi | uredi izvor]- Lisistrata (režija: Elmaze Nura)
- Dosja H
- Shtepia në ankand (režija: Fadil Hysaj)
- Nora
- Vrasja e mushkonjës (režija: Donard Hasani)
- Nje varr për majorin e mbretit (režija: Haqif Mulliqi)[6]
Značajne produkcije 2013.
[uredi | uredi izvor]
- Dëshmitari (režija: Selami Taraku)
- Përplasjet (režija: Ekrem Kryeziu)
- Mbas zonjushës Julie (režija: Kushtrim Koliqi)
- Vrima e lepurit
- Edipi mbret
- Narnia- Luani, Štriga i Dollapi[6]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Ministry of Culture, Youth and Sport - Republic of Kosovo
- ^ Sokoli, Qemal. Zhvillimi i Teatrit Kombetar te Kosoves. Pristina: Litografia, 2006, Pg.13
- ^ Sokoli, Qemal. Zhvillimi i Teatrit Kombetar te Kosoves. Pristina: Litografia, 2006, Pg.12
- ^ Sokoli, Qemal. Zhvillimi i Teatrit Kombetar te Kosoves. Pristina: Litografia, 2006, Pg.14
- ^ Zariqi. M. and Jevriqi. D. Per dramen dhe teatrin ne gjuhen shqipe ne Kosove, Jedinstvo. Prishtine:25.04.1980
- ^ a b c d e f g h i "Teatri Kombetar i Kosoves". Arhivirano s originala, 7. 11. 2017. Pristupljeno 2. 3. 2014.
- ^ Nikoliq, Milan. Teatrot e medha dhe te vegjel. Scetlost,Kragujevc: 1983
- ^ "Evolucion Academy - Teatri Kombetar". Arhivirano s originala, 9. 3. 2014. Pristupljeno 2. 3. 2014.
- ^ Sokoli, Qemal. Zhvillimi i Teatrit Kombetar te Kosoves. Pristina: Litografia, 2006, Pg.17