Nasridi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Grb dinastije Nasrida

Nasridi (na arapskom: بنو نصر‎ banū Naṣr) su bili posljednja muslimanska dinastija u Španiji. Vladali su područjem Emirata Granade od 1238 do 1492. Dvadeset tri emira vladala su Granadom od osnivanja dinastije 1232 od strane Muhammeda I ibn Nasra, do pada Granade u ruke kršćanskih kraljevstava Kastilje i Aragonije 1492.

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Nasridi su bili potomci Sa'da ibn Ubada, jednog od ashaba i vođe plemena Hazredž.

Građanski rat[uredi | uredi izvor]

U vrijeme kada su se kršćani spremali za napad na Granadu koji će okončati period vladavine Nasrida, u Granadi se vodio građanski rat. Abul-Hasan Alija je sa vlasti zbacio njegov sin Muhammed XII. Abul-Hasan Ali se sa svojim pristalicama povukao u Malagu. U Luceni su 1483 kršćani zarobili Muhammeda XII. Oslobođen je nakon što je položio zakletvu na vjernost Ferdinandu i Izabeli. Abul-Hasan je 1485 abdicirao u korist svoga brata Sa'da. Granada je pala u kršćanske ruke 1492. [1]

Lista nasridskih sultana Granade[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Barton, Simon (2009). A History of Spain. London: Palgrave Macmillan. str. 104. ISBN 978-0-230-20012-8.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]