Nekropola Kućarin-Donje Polje

Nekropola Kućarin

Svjetska baština
Lokacija	Hrančići, Goražde, Bosna i Hercegovina
Dio	Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici
Sadrži	1
Kriterij	iii, vi
Referenca	1504
Uvrštenje	2016. (40. sjednica)
Ugroženost	no

Nekropola Kućarin, općina Goražde, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.

Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Lokacija

Naselje Hrančići nalazi se oko 15 km zapadno od Goražda. Nekropola Kučarin se nalazi u zaseoku Vranci. Veći dio nekropole smješten je na uzvišenju, iznad lokalnog puta, u šumi (grab).

Historija

Oblast Goražda nalazila se u sastavu srpske države do 1373. Godine kada je ova oblast pripala Bosni, nakon sporazuma Tvrtka I sa knezom Lazarom. Nakon toga je u domeni feudalne porodice Hranića-Kosača.

Opis

Na lokalitetu Kućarin evidentirano je 325 vidljivih stećaka. Većina stećaka je u formi ploča i sanduka, manji broj sljemenjaka. Ukrasi su vidljivi na 4 stećka (motiv ljiljana rađen u u visokom reljefu, motiv srpa, kanelurama, krst s kružnim završecima koji je smješten unutar kruga i prikaz jelena. Pored ukrasa na jednom sljemenjaku nalazi se natpis, u literaturi neobjavljen. Natpis u transkripciji glasi:

† се лежи нѣ  ? ош ? видоевичь земьла мϫ на ѡбрѣϫ ь почрьлено мьстаномь.

Natpis u transliteraciji glasi;

† Se leži Njegoš (?) Vidojević, zemlja mu na Obrju. Počrljeno Mastanom (?).

Dio od 30 stećaka odvojen je oko 40 m od ostatka nekropole. Broj stećaka je sigurno i nešto veći, što se vidi po konfiguraciji terena, ali s obzirom na stanje na terenu (utonulost, nanosi zemlje, lišće i suho granje) evidentiran je gore navedeni broj stećaka. Stećci su u većoj mjeri obrasli mahovinom, a neki premazani crvenom bojom.

Također pogledajte

• Stećci (svjetska baština UNESCO-a)

Literatura

• Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
• Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
• Esad Kurtović i Emir O. Filipović. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu – Odsjek za historiju, U literaturi još neobjavljena transkripcija i transliteracija natpisa sa stećka.