Nekropola Kućarin-Donje Polje
Svjetska baština | |
---|---|
Lokacija | Hrančići, Goražde, Bosna i Hercegovina |
Dio | Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici |
Sadrži | 1 |
Kriterij | iii, vi |
Referenca | 1504 |
Uvrštenje | 2016. (40. sjednica) |
Ugroženost | no |
Nekropola Kućarin, općina Goražde, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[1]
Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]
Lokacija
[uredi | uredi izvor]Naselje Hrančići nalazi se oko 15 km zapadno od Goražda. Nekropola Kučarin se nalazi u zaseoku Vranci. Veći dio nekropole smješten je na uzvišenju, iznad lokalnog puta, u šumi (grab).
Historija
[uredi | uredi izvor]Oblast Goražda nalazila se u sastavu srpske države do 1373. Godine kada je ova oblast pripala Bosni, nakon sporazuma Tvrtka I sa knezom Lazarom. Nakon toga je u domeni feudalne porodice Hranića-Kosača.
Opis
[uredi | uredi izvor]Na lokalitetu Kućarin evidentirano je 325 vidljivih stećaka. Većina stećaka je u formi ploča i sanduka, manji broj sljemenjaka. Ukrasi su vidljivi na 4 stećka (motiv ljiljana rađen u u visokom reljefu, motiv srpa, kanelurama, krst s kružnim završecima koji je smješten unutar kruga i prikaz jelena. Pored ukrasa na jednom sljemenjaku nalazi se natpis, u literaturi neobjavljen. Natpis u transkripciji glasi:
- † се лежи нѣ ? ош ? видоевичь земьла мϫ на ѡбрѣϫ ь почрьлено мьстаномь.
Natpis u transliteraciji glasi;
- † Se leži Njegoš (?) Vidojević, zemlja mu na Obrju. Počrljeno Mastanom (?).
Dio od 30 stećaka odvojen je oko 40 m od ostatka nekropole. Broj stećaka je sigurno i nešto veći, što se vidi po konfiguraciji terena, ali s obzirom na stanje na terenu (utonulost, nanosi zemlje, lišće i suho granje) evidentiran je gore navedeni broj stećaka. Stećci su u većoj mjeri obrasli mahovinom, a neki premazani crvenom bojom.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
- Esad Kurtović i Emir O. Filipović. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu – Odsjek za historiju, U literaturi još neobjavljena transkripcija i transliteracija natpisa sa stećka.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Državna komisija". Arhivirano s originala, 17. 1. 2020. Pristupljeno 17. 11. 2016.
- ^ "Nekropola Kućarin". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 4. 8. 2022. Pristupljeno 13. 10. 2016.