Neolitska nalazišta u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini

Neolitska nalazišta u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini su skupina arheoloških lokaliteta čiji nalazi potvrđuju naseljenost i ovog područja u doba neolita. Istražen je manji broj lokalieta čiji su nalazi u Muzeju Republike Srpske (bivšem Muzeju Bosanske Krajine), u Muzeju u Doboju i Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Istraživanja su obavili Ćiro Truhelka, Đuro Basler i Alojz Benac, a u XXI vijeku Ivana Pandžić i Marc Van der Linden.

Zaključak je da na ovom području u neolitu nije postojala samostalna kulturna grupacija. Jedan dio sjeverozapadne Bosne usko je povezan uz sremsko-slavonsku neolitsku grupu koja je nazvana i bapsko-lenđelska dok drugi dio na području oko Doboja usko je povezan za matično područje rasprostiranja Vinčanske kulture u Srbiji i istočnoj Bosni. Odnos butmirske kulture prema lokalitetima sjeverozapadne Bosne prema dosadašnjem nivou istraživanja nije jasan.^[1]

Gledano u cjelini, neolit u ovoj regiji je u potpunoj saglasnosti sa odgovarajućim ostvarenjima drugih neolitskih populacija na Balkanu. Stanovništvo je živjelo u zemunicama i poluzemunicama te nastambama podignutim na kolju od pletera. Osim stambenih objekata, pronađene su i ostave, peći, ognjišta i radionička mjesta.

Pokretni materijal čine importovani predmeti koji su po svom sirovinskom sastavu, tehnološkim, tipološkim, ornamentalnim ili nekim drugim karakteristikama potpuno strani kulturno-geografskim okvirima unutar kojih su pronađeni (opsidijan, školjke spondylus, ćilibar i keramičke proizvodi).

Nađeni domaći materijali su oružja i oruđa od kamena i kosti, te drugi upotrebni predmeti (posebno zemljano posuđa, pa i nakit), kao i neki predmeti kultne namjene (glinene figurine, žrtvenici i sl..).

Najinteresantnije otkriće predstavlja ženski skelet u Kočićevu koji je prema dosadašnjim saznanjima najstariji do sada pronađen u Bosni i Hercegovini.^[1]

Spisak nalazišta

Spisak registriranih neolitskih lokaliteta sjeverozapadne Bosne prema Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine^[2]

Banja Luka - Кastel
Brod - Bregovi nad Bakarama, Liješće - Cerik , Коstreš - Čardačine, Donji Klakar – Каmen, Кremenjača, Коrаćе - Lanište, Donji Klakar - Selište, Gornji Klakar – Мeulje
Gradiška - Кosjerovo
Derventa - Lug, Мiškovci - Popovac, Polje – Velika - Visoko Brdo, Ljupljanica
Doboj - Danilovića brdo, Podnovlje - Debelo brdo – Zobišće Ularice - Vinogradine,Ševarlije
Kotor-Varoš -Kovačica,Durgutovci
Mrkonjić Grad - Bočac, Podgradina
Prijedor - Мlin «Sedraš», Маlo Palančište
Prnjavor - Bijelića Glavica, Gornji Drugovići - Krčevine-Nadlugovi (silosi) - Požar, Popovići - Šipinja, Štrpci – Ganinci - Zobište,Štrpci-Muse
Srbac - Kočićevo
Cazin - Stara Govedarica

Literatura

Ćiro Truhelka - Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u doba prehistoričko,GZM, XXVI, Sarajevo, 1914.
Ivana Pandžić, I. Jovanović, Preston T.Miracle - Okresana kamena industrija iz pećine Rastuša, Banjaluka, 2014
Ivana Pandžić - Kulturne veze neolita Bosne i Hercegovine sa neolitom susjednih oblasti, Banjaluka, 2014
Ivana Pandžić, Marc Van der Linden - Neolitski lokalitet Kočićevo u dolini donjeg toka Vrbasa,Izvještaj o terenskom radu u periodu2009-2014, Banjaluka,2014
K. Miculinić, K. Mihajlović - Analiza faune prapovijesnog nalazišta Slavča – Nova Gradiška. Opuscula Archaeologica, 27,2003, 71-81. Banjaluka, 2014

Reference

^ ^a ^b "Mirza Kapetanović: STANJE ISTRAŽENOSTI NEOLITA NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE BIH". Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet, Odsjek za historiju, Katedra za arheologiju. Pristupljeno 9. 2. 2016.^{[mrtav link]}
^ "Arheološki leksikon, arheološka nalazišta". Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.

Portal Bosna i Hercegovina

[Neolit_u_SZ_Bosni-1] "Mirza Kapetanović: STANJE ISTRAŽENOSTI NEOLITA NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE BIH". Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet, Odsjek za historiju, Katedra za arheologiju. Pristupljeno 9. 2. 2016.^{[mrtav link]}

[Leksikon-2] "Arheološki leksikon, arheološka nalazišta". Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.

[1]

[2]