Nogometno igralište

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Nogometno igralište je mjesto za odigravanja svake nogometne utakmice. Dimenzije i oznake su određene u prvom zakonu nogometnih pravila. Taj se zakon naziva "Nogometno igralište". Površina terena može biti prirodna ili vještačka. Prema pravilniku FIFA-e sve vještačke podloge moraju biti obojene zelenom bojom. Teren je obično napravljen od trave ili veštačkog terena, iako amaterski i rekreativni timovi često igraju na nečistoj podlozi.

Sve oznake na igralištu su dio prostora na igralištu kojeg određuju. Na primjer, lopta na liniji ili iznad linije je još uvijek u polju igre, a prekršaj napravljen na liniji šesnaesterca se računa kao da je napravljen u šesnaestercu, te se dosuđuje penal. Prema tome, lopta mora potpuno preći graničnu liniju da bi bila van igre, te mora u potpunosti preći gol liniju da bi gol bio priznat.

Dimenzije igrališta[uredi | uredi izvor]

Dimenzije nogometnog igrališta

Igralište je u obliku pravougaonika. Duža strana granične linije se naziva aut-linija, dok se kraća strana naziva gol-linija. Dužina terena mora biti veća od širine terena. Igralište je podijeljeno na dva jednaka dijela centralnom linijom, a na sredini je tačka koju zovemo centar. Lopta je na centru uvijek kad počinje utakmica, poluvrijeme ili kada je postignut gol. Centralni krug je promjera 9,15 metara, te ujedno služi za određivanje minimalne udaljenosti protivnika prilikom početnog udarca.[1]

Igralište na kojem se održavaju međunarodne utakmice mora imati dužinu između 100 i 110 metara dok je širina između 65 i 75 metara. Dimenzije terena na kojima se ne održavaju međunarodne utakmice su: dužina od 90 do 120 metara, a širina od 45 do 90 metara.[2]

U svakom od četiri ugla igrališta nalazi se korner, kojeg čini jedna četvrtina kruga promjera jednog metra. Unutar toga luka se postavlja lopta za izvođenje kornera. Korner zastavice su prema pravilima predviđene u svakom uglu.[3]

Golovi[uredi | uredi izvor]

Nogometni gol

Golovi se postavljaju na sredinu svake gol-linije. Oni se sastoje od dvije stative koje su postavljene ravnomjerno sa kornerom. Stative su spojene horizontalnom prečkom. Visina stativa iznosi 2.44 metra, dok je dužina prečke 7.32 metra. Iako ih nogometna pravila ne zahtijevaju, za okvir gola je postavljena mreža koja daje sigurnost da li je lopta u golu ili ne. Nogometu mrežu je izumio John Brodie, inženjer iz Liverpoola 1891. godine.

Stative i prečka moraju biti bijele boje i napravljene od metala ili drveta. Pravila koja se tiču oblika stativa i prečke su nešto blaža. Oblik može biti četvrtasti, pravougaoni, okrugli ili eliptični i ne smije predstavljati opasnost po igrače.[4] Ako gol pukne, utakmica se zaustavlja dok se gol ne popravi, a ako ga je nemoguće popraviti, utakmica se prekida, uz napomenu da prečku nije dozvoljeno zamijeniti užetom.[5]

Kazneni prostor[uredi | uredi izvor]

Ispred svakog gola se nalaze dva pravougaona prostora. Kazneni prostor formiraju gol-linija, dvije linije koje pod pravim uglom ulaze u teren 16.5 metara, te linije koja spaja već spomenute dvije linije. Ovaj dio terena ima mnoštvo funkcija, dok je jedna od najvažnijih da je to mjesto u kojemu golman može koristiti svoje ruke. Još jedna funkcija je da se prekršaj igrača ili golmana na protivničkom igraču kažnjava jedanaestercem.

Manji prostor unutar šesnaesterca se naziva peterac. Sastoji se od gol-linije, dvije linije koje pod pravim uglom ulaze u teren 5.5 metara, te od linije koja spaja te dvije linije. Taj dio kaznenog prostora zove se još i golmanski prostor, jer u tom dijelu terena, golman je u potpuno zaštićen, posebno prilikom izvođenja kornera. U tom prostoru, golman ima potpunu slobodu kretanja.[6]

U šesnaestercu se nalazi kaznena oznaka ili bijela tačka, mjesto s kojega se izvode jedanaesterci. Od gola je udaljena tačno 11 metara po sredini. Još jedan dio kaznenog prostora je i kazneni luk. Ono ima promjer od 9.15 metara, te se brine da se unutar njega ne smije naći nijedan igrač tokom izvođenja jedanaesterca.

Podloga[uredi | uredi izvor]

Trava se uglavnom koristi kao podloga za teren, iako se može koristiti i vještačka podloga posebno na lokacijama gdje održavanje travnjaka može biti otežano zbog vremenskih uslova. Umjetna trava je podloga od sintetičkih vlakana koja nalikuje prirodnoj travi. Usprkos svojim prednostima ima i nekih nedostataka poput ograničenog vijeka trajanja, potrebnog povremenog čišćenja, te lošeg utjecaja na zdravlje pojedinih upotrijebljenih komponenti. Vještačka podloga se sve češće koristi na Skandinavskom poluostrvu, zbog količine snijega tokom zimskih mjeseci.

Prostori izvan terena[uredi | uredi izvor]

Izvan igrališta se nalaze klupe sa zamjenama i trenerima. Njihovo kretanje je ograničeno unutar tehničkog prostora. Sudija ima ovlasti i izvan samog terena.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Dužina mora biti veća od širine". sportilus.com. Pristupljeno 14. 12. 2017. 
  2. ^ "Nogometna pravila". nogometni-magazin.com. Pristupljeno 14. 12. 2017. 
  3. ^ "Koja je veličina igrališta koju propisuju pravila". jutarnji.hr. Pristupljeno 14. 12. 2017. 
  4. ^ "FIFA amandmani na pravila igre 2010/2011.". fudbalskisudija.blogspot.ba. Pristupljeno 14. 12. 2017. 
  5. ^ "Pravila nogometne igre". sportnet.rtl.hr. Pristupljeno 14. 12. 2017. 
  6. ^ "Znate li čemu služi peterac u kaznenom prostoru". n1info.com. Pristupljeno 14. 12. 2017.