Pobuna na "Bountyju"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Pobunjenici šalju kapetana Bligha i njemu odane oficire. Slika 29. april 1789 Robert Dodd

Pobuna na brodu Bounty desila se 28. aprila 1789. Prilikom toga svrgnut je kapetan William Bligh (Blâj), a s njim je brod moralo napustiti i 18 njemu odanih mornara. Po ovom događaju snimljeno je više filmova.[1]

Tok događaja[uredi | uredi izvor]

Hljebovac

Nakon gubitka sjevernoameričkih kolonija, nakon što su SAD proglasile nezavisnost, Ujedinjenom Kraljevstvu nedostajalo je žitarica. One su bile osnovna hrana za robove koji su radili na plantažama šećerne trske na Jamajci. Brod "Bounty" sa 46 članova posade poslan je sa zadatkom da nabavi neke namirnice kao zamjenu. Uputili su se ka Tahitiju jer se Bligh, koji je već imao znatno iskustvo stečeno pod komandom Jamesa Cooka, dobro snalazio u tim vodama. U ovom području uspijevalo je drvo hljebovac. Joseph Banks, predsjednik Kraljevskog društva (Royal Society), smatrao ga je pogodnim da zamijeni žitarice.[1]

"Bounty" stiže na Tahiti[uredi | uredi izvor]

Zbog nedostatka finansija, brod je imao premalu posadu, a nije bilo ni vojnika koji bi održavali disciplinu. Nakon napornog 10-mjesečnog putovanja "Bounty" dospijeva na Tahiti, gdje su ih domoroci srdačno dočekali. Mornari su se opijali i stupili u ljubavne veze sa ženama na ostrvu. Disciplina je ubrzo bila jako narušena; izobilje i bezbrižnost učinili su svoje. Posada se zadržala ovdje oko 5 mjeseci.[1]

Napuštanje Tahitija i pobuna[uredi | uredi izvor]

"Bounty", natovaren s oko 1000 mladica hljebovca, napušta Tahiti 4. aprila 1789. Četiri dana prije no što je izbila pobuna dolazi do svađe između kapetana Bligha i oficira Fletchera Christiana. Povod svađe bio je nedostatak opreme i alata. Uvečer, dan prije no što će pobuna izbiti, Bligh optužuje Fletchera da je ukrao zalihe. Sljedećeg dana, 28. aprila, Fletcher s trojicom mornara dolazi u kapetanovu kabinu i hapsi ga. Kapetan Bligh i njemu 18 odanih mornara prisiljeni su napustiti brod. Ukrcani u spasilački čamac, s nešto namirnica, upućeni su praktično u sigurnu smrt. Zahvaljujući Blighovim nautičkim sposobnostima, nakon 2 mjeseca i preplovljenih 6000 km uspijevaju stići do ostrva Timora. Kad je stigao u London, Bligh je slavljen kao junak.[1]

Mišljenje historičara[uredi | uredi izvor]

Prema engleskom historičaru Jannu M. Wittu, Bligh je bio taj koji je provocirao pobune. Nedugo nakon što se spasio opet postaje kapetan. Opet se dešavaju pobune na drugim brodovima, koje su obično predvodili njegovi oficiri. Isto se ponovilo kad je postao guverner u Australiji.[2]

Filmske adaptacije[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d Hartmut Goege, Vor 225 Jahren - Die Meuterei auf der "Bounty", deutschlandfunk.de, 28. 4. 2014; pristupljeno: 14. 6. 2014 (de)
  2. ^ Günthet Wessel, Der Mann der Rebellionen schürte, deutschlandfunk.de, 2. 4. 2014; pristupljeno: 14. 6. 2014 (de)