Razlika između verzija stranice "Panonska jezera"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: hr:Panonsko jezero |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Panonsko tuzla.jpg|thumb|250px|Panonska jezera [[Tuzla]]]] |
|||
{{Sporna_autorska_prava|http://cirkusbezpare.tripod.com/id24.html}} |
|||
[[Datoteka:Slapovi tuzla.jpg|thumb|250px|Panonski slapovi [[Tuzla]]]] |
|||
'''Panonsko jezero''' je [[so|slano]] umjetno jezero u [[Tuzla|Tuzli]], napravljeno [[2003]]. godine. |
|||
[[Datoteka:Tuzla naselje sojenicko.jpg|thumb|250px|Sojeničko neolitsko naselje u Tuzli]] |
|||
'''Panonska jezera''' su [[so|slana]] umjetna jezera u [[Tuzla|Tuzli]]. Prvo jezero napravljeno je [[2003]]. a drugo [[2006]]. godine. U kompeksu Panonskih jezera nalazi se i Sojeničko [[neolit]]sko naslje, sportski tereni, slani slapovi te mnogi drugi sadržaji. |
|||
== Položaj == |
== Položaj == |
||
U cilju uređenja prostora Pinge, koji se nalazi u najatraktivnijem dijelu [[Tuzla|Tuzle]], ali |
U cilju uređenja prostora Pinge, koji se nalazi u najatraktivnijem dijelu [[Tuzla|Tuzle]], ali i djelu koji je najpogođeniji slijeganjem terena, potekla je ideja o uređenju i saniranju tog prostora kroz izgradnju prvih slanih jezera u [[Evropa|Evropi]]. |
||
== Realizacija == |
== Realizacija == |
||
Realizacija ove zanimljive i zahtjevne ideje izgradnje |
Realizacija ove zanimljive i zahtjevne ideje izgradnje Panonskih jezera započeta je 2003. godine kada je napravljeno prvo jezero, dok su 2006. godine napravljeni slapovi te drugo jezero uz veliku angažovanost načelnika općine [[Tuzla]] [[Jasmin Imamović|Jasmina Imamovića]], njegovih saradnika i Općinskog vijeća Tuzla. |
||
== Detalji == |
== Detalji == |
||
⚫ | |||
⚫ | Prvo jezero se proteže na površini od oko 12.000 m<sup>2</sup> i ima oblik stopala sa dubinom koja seže do 1,7 m, dok je drugo jezero nešto manjih dimenzija, vodne površine od 0,530 ha., dubine od 1,35-1,6m. sa količinom vode od 6.000 - 7.000 m³, opsega od 320 m. Zahvaljujući [[salinitet]]u vode koji se postiže ubacivanjem slanice od ispiranje slanih rudnika, istovjetnom vodi Jadranskog mora, jezero predstavlja jedinstven primjer slanog jezera na [[Balkan|Balkanu]] i u cijeloj Evropi. Jezero ima ljekovita svojstva zahvaljujući sadržaju soli i drugih minerala. Ovakva ljekovita svojstva slane vode u Tuzli poznata su još od 19. vijeka. |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
Verzija na dan 17 februar 2011 u 21:35
Panonska jezera su slana umjetna jezera u Tuzli. Prvo jezero napravljeno je 2003. a drugo 2006. godine. U kompeksu Panonskih jezera nalazi se i Sojeničko neolitsko naslje, sportski tereni, slani slapovi te mnogi drugi sadržaji.
Položaj
U cilju uređenja prostora Pinge, koji se nalazi u najatraktivnijem dijelu Tuzle, ali i djelu koji je najpogođeniji slijeganjem terena, potekla je ideja o uređenju i saniranju tog prostora kroz izgradnju prvih slanih jezera u Evropi.
Realizacija
Realizacija ove zanimljive i zahtjevne ideje izgradnje Panonskih jezera započeta je 2003. godine kada je napravljeno prvo jezero, dok su 2006. godine napravljeni slapovi te drugo jezero uz veliku angažovanost načelnika općine Tuzla Jasmina Imamovića, njegovih saradnika i Općinskog vijeća Tuzla.
Detalji
Prvo jezero se proteže na površini od oko 12.000 m2 i ima oblik stopala sa dubinom koja seže do 1,7 m, dok je drugo jezero nešto manjih dimenzija, vodne površine od 0,530 ha., dubine od 1,35-1,6m. sa količinom vode od 6.000 - 7.000 m³, opsega od 320 m. Zahvaljujući salinitetu vode koji se postiže ubacivanjem slanice od ispiranje slanih rudnika, istovjetnom vodi Jadranskog mora, jezero predstavlja jedinstven primjer slanog jezera na Balkanu i u cijeloj Evropi. Jezero ima ljekovita svojstva zahvaljujući sadržaju soli i drugih minerala. Ovakva ljekovita svojstva slane vode u Tuzli poznata su još od 19. vijeka.
Voda u jezerima neprestano kruži, a prečišćava se savremenim postrojenjem uz pomoć pješčanih filtera i hemijskih supstanci. Na podlogu jezera su, zbog specifičnosti terena, postavljene posebne polietilenske plohe, te zajedno sa svim potrebnim instalacijama prekrivene 50 centimetarskim slojem šljunka.