Razlika između verzija stranice "Legura"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Odbijena zadnja izmjena (od strane 93.86.127.10) i vraćena revizija 1419728 od WikitanvirBot
Red 1: Red 1:
OTKRIVANJE LEGIRANJA
Legiranje metala je otkriveno 1827 godine u rudniku gvzdja u severnoj Americi(Kanadi) kada je otkrivena I parna lokomotiva.Naime lokomotiva je imala oko 8 tona a obicno zeljeno nije moglo da podnese tu tezinu.Jednog dana je Johan Damper pravio novu rudarsku prugu zbog starih I izlizanih sina po kojima se lokomotiva vise nije mogla voziti , po izlivanju topljenog gvozdja u kalupe jedan kalup nije bio ociscen(u njemu je bilo malo kobalta).Nakon izlivanja te sine koja ce preokrenuti celokupnu industriju , Johan je uvideo svoju gresku I pokusao je da razbije sinu kako bi je opet pretopio ali iz nekog razloga ova sina se nije mogla slomiti.Dva meseca kasnije posle nekih ispitivanja otriveno je da se dodavanjem primesa gvozdju stice dodatna cvrstoca , zilavot , veca otpornost prema habanju itd.
'''Legura''' je mješavina [[metal (hemija)|metala]] s jednim ili više drugih elemenata.
'''Legura''' je mješavina [[metal (hemija)|metala]] s jednim ili više drugih elemenata.



Verzija na dan 14 april 2011 u 10:44

Legura je mješavina metala s jednim ili više drugih elemenata.

Čisti metali imaju uglavnom relativno loša mehaničke ili hemijske osobine. Miješanje metala s drugim elementima iz tog razloga omogućava poboljšanje mehaničkih ili hemijskih osobina metala kroz povećanje čvrstoće, obradivosti ili smanjenja podložnosti hrđanju.

Osnovni metal u leguri se naziva "bazni metal" ili "baza". Elementi koji se svjesno dodaju bazi u leguri u cilju poboljšanja mehaničkih ili hemijskih svojstava se nazivaju legurni ili dodatni elementi, dok se neželjeni elementi nazivaju onečišćenjima.

Legurni elementi su također uglavnom metali, ali se ponekad baznom metalu dodaji u drugi hemijski elementi, kao npr. karbon u čeliku ili gusnom željezu, silicijum u aluminijumu itd. Ukoliko se metalu dodaje nemetal, uglavnom se radi o veoma maloj količini. Tako je npr. koncentracija karbona u čeliku manja od 2% ukupne mase, dok se gusnom željezu dodaje manje od 6% karbona. S druge strane se npr. mesing obično pravi od bakra i cinka u odnosu 50:50.

I u prirodi se daju naći legure, ali je to jako rijetko. U historiji je zabilježeno korištenje prirodne legure zlata i srebra pod imenom elektra.

Primjeri osnovnih legura

Legure željeza

Legure bakra

Manje poznate legure

  • amalgam : živa + neki drugi metal, npr. nikl i srebro ili bakar (naziv amalgam se također koristi za mješavinu metala koja se koristi za izradu zubarskih plombi)
  • monel® ­­ (registriran žig) : nikl + bakar
  • zamak : cink + aluminijum + magnezijum + bakar
  • invar : legura skoro neosjetljiva na temperaturne razlike (36% nikl, 0,4% mangan, 0,1% ugljik, 63,5% željezo)