Razlika između verzija stranice "Orgulje"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.2) (robot dodaje: vec:Òrgano (mùxega) |
m r2.7.2) (robot dodaje: ab:Аорган, lmo:Orghen (strümènt) |
||
Red 16: | Red 16: | ||
{{Link FA|eo}} |
{{Link FA|eo}} |
||
[[ab:Аорган]] |
|||
[[an:Organo (instrumento mosical)]] |
[[an:Organo (instrumento mosical)]] |
||
[[az:Orqan (musiqi)]] |
[[az:Orqan (musiqi)]] |
||
Red 46: | Red 47: | ||
[[la:Organum (instrumentum musicum)]] |
[[la:Organum (instrumentum musicum)]] |
||
[[lb:Uergel]] |
[[lb:Uergel]] |
||
[[lmo:Orghen (strümènt)]] |
|||
[[lv:Ērģeles]] |
[[lv:Ērģeles]] |
||
[[ms:Organ (muzik)]] |
[[ms:Organ (muzik)]] |
Verzija na dan 27 februar 2012 u 00:51
Orgulje su jedno od najsloženijih instrumenata s tipkama. Imaju, ovisno o veličini, od jedne do čak pet ili šest klavijatura po kojima se svira rukama (manuali) i klavijaturu na kojoj se svira nogama (pedal). Broj manuala ovisi o veličini orgulja, odnosno o broju registara, tj. svirala. Registar je niz svirala iste boje i jačine zvuka. Postoje u orguljama registri tamnih, tiših tonova, oni prodornijeg, reskijeg i glasnijeg zvuka koji oponašaju razne muzičke instrumente. Svirale su onaj dio orgulja u kojima titra stupac zgusnutog zraka i time proizvodi zvukove različitih boja i visina. Zvuk se na orguljama proizvodi tako da se pritiskom tipke na klavijaturi dovodi zrak iz mijeha u svirale, koje su različite građe i veličine.
Poznate su, naime, starokineske usne orgulje, a hidraulične ili vodene bile su raširene u antičkoj Grčkoj. U starome Rimu spominju se jednostavnije građene pneumatske orgulje. Posredovanjem Bizanta, orgulje se u sedmom vijeku uvode u kršćanske crkve, a njihovo zlatno doba svakako je razdoblje od sedamnaestog do osamnaestog vijeka, kad su građene iznimno složene mehaničke barokne orgulje. U devetnaestom se pak vijeku uvodi pneumatska i električna traktura, što posljeduje orkestralnijim zvukom, ali i ubrzanim stradavanjem starijih orgulja koje se zamjenjuju novima, posebno na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseti vijek.
Primjenom registara orgulje mogu oponašati sve boje orkestralnih instrumenata i ljudskih glasova, zato se simbolički nazivaju kraljicom instrumenata. One nisu stalni orkestralni instrument, nego se najčešće primjenjuju kao solistički instrument, posebice tokom bogoslužja. Nalaze se gotovo i u svim ozbiljnijim koncertnim dvoranama, kako starijim tako i onima nastalim posljednjih desetljeća.
Nedovršeni članak Orgulje koji govori o muzici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.