Razlika između verzija stranice "Agresija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot dodaje {{Commonscat|Aggression}}
m r2.7.3) (Bot mijenja: ru:Агрессивное поведение; kozmetičke promjene
Red 3: Red 3:
Postoje aktivna i pasivna agresija:
Postoje aktivna i pasivna agresija:


*aktivna agresija su fizički i verbalni napadi
* aktivna agresija su fizički i verbalni napadi
*pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim ne poduzimanjem akcije (ne pomoći nekome zbog osjećaja [[mržnja|mržnje]] i neprijateljstva).
* pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim ne poduzimanjem akcije (ne pomoći nekome zbog osjećaja [[mržnja|mržnje]] i neprijateljstva).


Izvori agresije: osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje; pojavljuje se uz [[Osjećaji|osjećaj]] srdžbe i neprijateljstva; u frustrirajučim situacijama (u kojima je agresija samo jedan oblik reagiranja); kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad (u ovakvim slučajevima agresija je izazvana agresijom).
Izvori agresije: osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje; pojavljuje se uz [[Osjećaji|osjećaj]] srdžbe i neprijateljstva; u frustrirajučim situacijama (u kojima je agresija samo jedan oblik reagiranja); kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad (u ovakvim slučajevima agresija je izazvana agresijom).
Red 10: Red 10:
Agresija može biti:
Agresija može biti:


*direktna - usmjerena prema osobi koja je izazvala [[Frustracija|frustraciju]];
* direktna - usmjerena prema osobi koja je izazvala [[Frustracija|frustraciju]];
*indirektna - „pomaknuta agresija“ - usmjerena prema nekom tko je slabiji pa je laka meta.
* indirektna - „pomaknuta agresija“ - usmjerena prema nekom tko je slabiji pa je laka meta.


U razvoju psihoanalize posvečivalo joj se malo pažnje, ali nakon teorije libida [[Sigmund Freud|Freud]] se usmjerio da je postavi, u svojim djelima, kao cjelovit i nezavisan instinktni poriv. Putem dualne teorije nagona smjestio ju je u postojeću psihoanalitičku teoriju. Objašnjava je kao težnju za [[samouništenje]]m inspirisan depresivnim stanjima i samoubistvima, koja se kasnije usmjerava prema drugim ljudima.Pojavljuje u [[nastranost]]ima, ne može se pratiti kroz uzastopne faze, ulazi u super ego, tjera čovjeka da kontroliše svoju prirodu, nekad se sjedinjuje sa libidom.
U razvoju psihoanalize posvečivalo joj se malo pažnje, ali nakon teorije libida [[Sigmund Freud|Freud]] se usmjerio da je postavi, u svojim djelima, kao cjelovit i nezavisan instinktni poriv. Putem dualne teorije nagona smjestio ju je u postojeću psihoanalitičku teoriju. Objašnjava je kao težnju za [[samouništenje]]m inspirisan depresivnim stanjima i samoubistvima, koja se kasnije usmjerava prema drugim ljudima.Pojavljuje u [[nastranost]]ima, ne može se pratiti kroz uzastopne faze, ulazi u super ego, tjera čovjeka da kontroliše svoju prirodu, nekad se sjedinjuje sa libidom.




Red 45: Red 45:
[[pt:Agressão]]
[[pt:Agressão]]
[[qu:Ch'utiy]]
[[qu:Ch'utiy]]
[[ru:Агрессивное поведение]]
[[ru:Агрессия (психология)]]
[[rue:Аґресія]]
[[rue:Аґресія]]
[[scn:Aggrissioni]]
[[scn:Aggrissioni]]

Verzija na dan 3 juli 2012 u 00:23

Agresija je ponašanje (emocionalna reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se neko fizički ili psihički povrijedi.

Postoje aktivna i pasivna agresija:

  • aktivna agresija su fizički i verbalni napadi
  • pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim ne poduzimanjem akcije (ne pomoći nekome zbog osjećaja mržnje i neprijateljstva).

Izvori agresije: osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje; pojavljuje se uz osjećaj srdžbe i neprijateljstva; u frustrirajučim situacijama (u kojima je agresija samo jedan oblik reagiranja); kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad (u ovakvim slučajevima agresija je izazvana agresijom).

Agresija može biti:

  • direktna - usmjerena prema osobi koja je izazvala frustraciju;
  • indirektna - „pomaknuta agresija“ - usmjerena prema nekom tko je slabiji pa je laka meta.

U razvoju psihoanalize posvečivalo joj se malo pažnje, ali nakon teorije libida Freud se usmjerio da je postavi, u svojim djelima, kao cjelovit i nezavisan instinktni poriv. Putem dualne teorije nagona smjestio ju je u postojeću psihoanalitičku teoriju. Objašnjava je kao težnju za samouništenjem inspirisan depresivnim stanjima i samoubistvima, koja se kasnije usmjerava prema drugim ljudima.Pojavljuje u nastranostima, ne može se pratiti kroz uzastopne faze, ulazi u super ego, tjera čovjeka da kontroliše svoju prirodu, nekad se sjedinjuje sa libidom.